Kao narodni poslanik učestvovaću u toj raspravi i učiniti sve da od Kozare napravimo atraktivnu turističku destinaciju koja može i mora biti motor razvoja cijelog kraja, poručuje Vrhovac.
– U vrijeme kada sam bio u Turističkoj organizaciji Prijedora ustanovio sam manifestaciju „Zima na Kozari“, koja i danas traje, te veliki broj festivala. Ali, sve to nije dovoljno. Kozara ima šta da ponudi, prema Kozari gravitira devet opština i gradova, Kozara je udaljena od granice EU 25 kilometara i smatram da je vrijeme da iskoristimo dar koji nam je dala priroda, ali i da sačuvamo njene ljepote.
Moramo naći način da omogućimo razvoj i izgradnju turističkih kapaciteta i sadržaja na Kozari, ničim ne urušavajući njen prirodni ambijent. To je apsolutno moguće, a primjera u svijetu je mnogo, ali i okruženju, kao što su NP Plitvice ili NP Durmitor u Crnoj Gori – ističe Vrhovac.
On smatra da za bolju ponudu i razvoj turističkog kapaciteta Kozare ne treba nijedna marka iz budžeta, jer, kako kaže, zna da domaći privrednici jedva čekaju da se omogući izgradnja na Kozari.
– Zakonski i na svaki drugi način mora se regulisati da ona bude provedena uz potpuno poštovanje prirodnog ambijenta, od spratnosti turističkih objekata, materijala koji se koriste u gradnji, kao i atraktivnih sadržaja za turiste, pješačkih staza, sportskih sadržaja i slično. Lijep primjer je etno selo koje je izgradio jedan sveštenik kod crkve u Knežici, u srcu Kozare, koje je sačinjeno od nekoliko starih, drvenih, za ovaj kraj autohtonih kuća koje je sam pronašao po kozaračkim selima i sastavio u ambijentalnu cjelinu. I ovaj turistički biser, koji čuva duh nekadašnje Kozare, mnogim turistima danas je nepoznat i skriven. I dok smo mi spavali, Italijani su po Kozari otkupljivali iste takve stare kuće i objekte i odvozili praveći svoje turističke oaze – navodi Vrhovac.
Dodaje da mu je poznato da je spreman regulacioni plan za Kozaru te smatra da svi zajedno treba da učestvuju u tome, da se poboljša turistička ponuda, smještajni kapaciteti i sadržaji, a samim tim i život ljudi na ovim prostorima, stavljajući Kozaru u funkciju razvoja cijelog kraja.
– Parlament grada Prijedora će zvanično uputiti inicijativu Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju i Ministarstvu turizma da počnemo da radimo na ovom pitanju. Već ove ili naredne sedmice, kao narodni poslanik, pokrenuću inicijativu i pozvati sve poslanike iz opština i gradova Potkozarja u Narodnoj skupštini Republike Srpske da razgovaramo o Kozari i da zajedno sa nadležnim ministarstvima i Vladom Srpske otvorimo ovo pitanje i predložimo rješenja koja će nas dovesti do cilja, a to je da Kozara ostane biser prirode u kojem treba da uživaju turisti iz svih krajeva svijeta. U planu razvoja Kozare treba da učestvuju svi i on treba da bude sveobuhvatan, uz uvažavanje stručnog mišljenja i arhitekata i ekologa i turističkih stručnjaka. Iskreno se nadam da ćemo imati snage i da ćemo uspjeti svi zajedno da vrata Kozare otvorimo svijetu – poručuje Vrhovac.
Nacionalni park Kozara, u geografskom i geomorfološkom pogledu zahvata pripanonsko područje unutrašnjih Dinarida u Bosni i Hercegovini. Površina iznosi 3 520 ha, a nacionalnim parkom proglašena je 1967., s ciljem zaštite kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti planine Kozare. U nacionalnom parku živi mnogo biljaka i životinja.
Kozara je planina dinamičnog reljefa čiji vrhovi ne prelaze 1 000 metara nadmorske visine. Umjereno-kontinentalna klima, velik broj sunčanih dana i pitomi planinski vrhovi – vidikovci s kojih se vide Gradiška, Prijedor, Kozarska Dubica i okolina – daju posebnu vrijednost ovoj planini. Tu se nalaze izvori većih potoka i rijeka, tj. Mlječanice, Moštanice, Kozaračke rijeke – Starenice itd. To NP Kozaru čini orohidrografskim čvorištem istoimene planine.
Ustanovljen je biodiverzitet od 865 biljnih vrsta. Od ukupno registrovanih vrsta 117 su gljive, 11 lišajevi, 80 mahovine i 657 vrsta višeg reda biljaka. Među njima je 17 vrsta paprati, 114 vrsta dendroflore (77 autohtonih i 37 alohtonih) i 526 zeljastih cvjetnica. Dendrofloru Nacionalnog parka “Kozara” čine: 33 vrste lišćarskog drveća, 2 vrste četinarskog drveća, 30 lišćarskih grmova, 1 četinarski grm, 2 drvenaste povijuše i 9 polugrmova.
Među autohtonim životinjskim vrstama, nalaze se divlja svinja, srndać, divlji zec, divlja mačka, lisica, vjeverica, jazavac, kuna zlatica, lasica i druge.
Kozara je stanište i velikog broja ptičjih vrsta. Prema dostupnim podacima, na Kozari, ima jastrebova, sova, jarebica, grlica, svraka, slavuja, djetlića, sjenica i vrabaca.
Središnji dio Parka zauzima zaravnjeni plato Mrakovicu (806 m), gdje se nalazi spomenik žrtvama ustaško – fašističkog terora.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu