Fredi je rođena u Harlemu, kod Amsterdama, 6. septembra 1925. godine, a odgojila ju je majka komunističkih uvjerenja. Sa 14 godina pridružila se holandskom pokretu otpora i zajedno sa starijom sestrom Trus i zajedničkom prijateljicom Hani Šaft dizala je u vazduh mostove i pruge, švercovala djecu Jevreja iz koncentracionih logora i ubijala što je moguće više nacista, koristeći se vatrenim oružjem skrivenim u korpi na biciklu.
Trio je imao rutinu prvo su prilazile nacistima u barovima, zavodile ih, a potom ih pozvale “u šetnju u šumi”. Tamo bi ih, kako je sama Fredi to rekla – likvidirale, prenio je “Dejli mejl”.
– Morale smo to da uradimo. To je bilo neophodno zlo, ubijanje onih koji su izdali dobre ljude – rekla je ona u jednom intervjuu.
Na pitanje koliko je ljudi ubila ili učestvovala u ubistvu, odvratila je da niko ne treba da pita vojnika tako nešto. Fredi je umrla 5. septembra, dan prije svog 93. rođendana. Bila je posljednji preživjeli član najpoznatije ženske holandske ćelije otpora, čije su pripadnice posvetile svoje živote borbi protiv nacističkih okupatora i domaćih izdajica.
RIP, Freddie Oversteegen. A true hero and a champion Nazi-killer.https://t.co/rV06eCzpr4
Gwen C. Katz (@gwenckatz) September 15, 2018
Ženski doprinos holandskom otporu se često zanemaruje i još uvijek se pripisuje muškarcima. Ipak, ove žene su pokazale da je takvo razmišljanje fatalna greška za mnoge naciste koji nisu vidjeli prijetnju u sestrama Overstehen, dok su vozile svoje bicikle po Harlemu tražeći žrtve.
Obje sestre su preživjele rat. Trus je postala umjetnica i napisala je memoare na osnovu svojih iskustava u pokretu otpora. Umrla je 2016. Fredi je jednom rekla da se sa traumama iz rata izborila tako što se udala i dobila djecu. Ona je svom mužu Janu Dekeru rodila troje djece koja su je nadživjela, kao i četvoro unučadi.
Međutim, njenu prijateljicu Hani Šaft, crvenokosu studentkinju prava, uhvatili su i pogubili nacisti svega nekoliko nedjelja prije nego što se Njemačka predala. Njoj u čast Trus je osnovala Nacionalnu fondaciju Hani Šaft 1996. Fredi je tu bila članica odbora.
– Šaft je postala nacionalna ikona ženskog otpora – kaže predsjedavajući fondacije Džeron Plister.
https://www.youtube.com/watch?time_continue=5753&v=3kDoLx_IB-0
Priča o Hani prenosi se holandskoj djeci, a prenijeta je i na film – “Djevojka s crvenom kosom” iz 1981.
Za sestre Overstehen učestvovanje u pokretu otpora bilo je izvor i ponosa i bola.
– Bilo je tragično i veoma teško, uvijek smo plakale poslije… Nismo osjećale da je to za nas – to nije ni za koga, osim ako nisu u pitanju pravi kriminalci – ispričala je jednom Trus o ubistvima nacista.
Posljednjih godina Fredi je preživjela nekoliko srčanih udara u staračkom domu u Drihaušu u kojem je živjela, blizu Harlema.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu