Ovo su samo neki od dijelova koji postoje u sporazumu o formiranju vlasti u entitetu Federacija BiH, a nema ih u sporazumu o formiranju vlasti na nivou BiH. Mada bi blo logičnije, jer se radi o pitanjima od interesa i nadležnosti BiH. Mada se sa federalne strane radi o istim strankama potpisnicima HDZ BiH i stranke “Osmorke”. Za nivo BiH tu je još i SNSD, plus njihovi koalicioni partneri.
Takođe, za nivo FBiH stranke su se obavezale na smanjenje poreskog opterećenja rada, kao i uvođenje poreskih olakšica s ciljem kreiranja novih radnih mjesta i unapređenja uslova rada, na reformi cjelokupnoga javnog RTV sistema BiH i FBiH…
Izmjena Izbornog zakona
Tih odredaba tako konkretno takođe nema u Smjernicama, načelima i ciljevima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za period 2022.-2026. godina. Dokumenti imaju identičan naziv i mnogo su mišljenja da im je i sadržaj identičan.
Recimo, u federalnom sporazumu potpisana je obaveza poštovanja preuzetih obaveza i nastavak aktivnosti u primjeni programa reformi i saradnje s NATO savezom i njegovim članicama, dok se NATO u sporazumu za nivo BiH uopšte ne pominje. Kao ni MAP ni Program reformi, osim ako to nije podvedeno pod uopštenu formulaciju u preambuli „nastavak saradnje sa multilateralnim organizacijama u oblasti bezbjednosti“.
Međutim, tri poglavlja, istina drugačije formulisana i u različitom obimu, nalaza se u oba sporazuma. To su izborno zakonodavstvo, reforma pravosuđa i reforma bezbjednosno-obavještajnog sistema.
SNSD, HDZ i “Osmorka” obavezali su se da će najkasnije šest mjeseci nakon formiranja vlasti na svim nivoima izmijeniti Izborni zakon BiH i na ograničenu izmjenu Ustava BiH, s ciljem poštovanja odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava. Odnosno, provesti reforme koje će zaštititi kolektivna i individualna prava građana.
– Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su da izvrše cjelovitu reformu pravosuđa, vodeći se ustavnim nadležnostima BiH, entiteta i kantona, preporukama Evropske komisije, evropskim standardima, dosadašnjim iskustvima i dobrim evropskim praksama, čvrsto opredijeljeni za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije – piše u potpisanim Smjernicama.
Kada je riječ o obavještajnoj reformi, navodi se da je cilj „potpuna depolitizacija i profesionalizacija“ kako bi se u cjelosti onemogućila zloupotreba sistema u političke i druge svrhe.
Budžet
Sporazum za nivo BiH, koji je na Tviteru objavio lider SNSD i predsjednik RS, Milorad Dodik, na prvo mjesto stavlja evropske integracije, odnosno punopravno članstvo BiH u EU kao konačan cilj. Uz poštovanje ustavne strukture i nadležnosti svih nivoa vlasti.
Na drugom mjestu je brzo usvajanje budžeta institucija BiH, odmah po formiranju Savjeta ministara BiH. Obećavaju da će brzo usvajanje budžeta biti opšti princip funkcionisanja vlasti, što do sada nije bio slučaj, jer je BiH uglavnom bila na privremenom finansiranju.
U ekonomskom dijelu još se obećavaju mjere s ciljem ublažavanja ekonomske krize u BiH i pomoći privredi, kao i „transparentno informisanje o investicijama“. Tu su još i zaštita domaće proizvodnje, olakšavanje izvoza, te namjera da diplome stečene u akreditovanim univerzitetima u BiH i dalje budu ravnopravne u EU.
Inače, u preambuli ovog sporazuma pominju se konstitutivni narodi i svi ostali građani. Riječ konstitutivnost je (bila) kost u grlu DF i još nekim „građanskim“ strankama koje su sada dio “Osmorke”.
Politička analitičarka Tanja Topić kaže da je ovaj sporazum, kako su i najavili njegovi potpisnici, ostavio po strani sva teška pitanja i mučne odluke u BiH, kako bi se riješile lakše stvari.
– Da li je moguće stavljanjem po strani riješiti ono što opterećuje BiH i da li uklanjanje SDA kao „remetilačkog faktora“ iz vlasti znači konačnu pobjedu optimizma nad pesimizmom? Bojim se, teško – kaže Topićeva za Srpskainfo.
Ustupak SNSD-u
Podsjeća da su “Osmorka” i HDZ potpisali 29. novembra sporazum u kojem je kao smjernica broj jedan bila „euroatlantske integracije“, koja je u konačnom sporazumu svih aktera redukovana na „evropske integracije“.
– Jasno je da je riječ o ustupku SNSD-u i stavljanju pod tepih odnosa prema NATO, pri čemu ne znamo kako će se u praktičnom funkcionisanju vlasti riješiti ovo ignorisanje NATO puta, da li odustajanjem ili nastavkom reformi, koje se i rade u kontinuitetu, samo se drugačije označavaju – pita se ona.
Kako kaže, zanimljivo je da se kod izmjene Ustava poziva na Odluku Ustavnog suda BiH, što se može čitati kao nastojanje da se provede “presuda Ljubić”.
– Ostaje upitno šta sa presudom Ustavnog suda po zahtjevu Željka Komšića, a koja se odnosi na izbor (pot)predsjednika FBiH i RS. Rekla bih generalno da sporazum ima jako punih opštih mjesta, načelne saglasnosti, što može u konkretizaciji značiti veliki zastoj. Šta znači reforma pravosuđa po ko zna koji put, iako je većina ovih aktera u istima učestvovala decenijama? Znači li depolitizacija i profesionalizacija obavještajnog sektora stavljanje pod šapu istog, samo pod nekim drugim političkim i partijskim okriljem? Mislim da se u objavljenom sporazumu ne može pročitati u čemu je kvaka koja nije javno objavljena. Akteri su suviše fini, optimistični, da bi nas u ovom trenutku opterećivali mračnom stranom istog. Iako su osporavali da im je cilj podjela resora, stiče se utisak da je to dio koji će najlakše funkcionisati, bez obzira na ranije apetite. Kao da se vidi ko gdje želi da ima kontrolu – zaključuje Tanja Topić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu