To je najnovija u nizu inicijativa koje su u BiH pokretane u posljednjih pet-šest godina sa idejom da se dio prihoda od prodaje ove robe usmjeri u liječenje, kao što se radi i u okruženju.
Ovu inicijativu nedavno je u proceduru Parlamenta BiH uputio poslanik Salko Sokolović, navodeći između ostalog da „nije razumno da se godišnje prikupi oko jedne milijarde maraka po osnovu akciza na duvan i pića, a da se ništa od tog iznosa namjenski ne vraća u zdravstveni sistem“.
Samo po osnovu akciza za duvan i duvanske proizvode od 2009. godine i zaključno sa prošlom godinom je prikupljeno više od 6,4 milijardi KM, ali umjesto u zdravstvenom sistemu, taj novac završava u finansiranju raznih budžetskih potreba, podseća se u ovoj inicijativi.
Planskim usmjeravanjem sredstava, što bi i trebala biti primarna svrha, zdravstveni sektor u cijeloj državi bi dobio značajniji i dodatni izvor finansijskih sredstava, za unapređenje dijagnostike, uslova rada, ali i finansiranje liječenja teških bolesti kroz poseban fond – navodi Sokolović.
Podsjeća i da se u BiH već godinama povećava akciza na duvan i prerađevine, upravo da bi se visokom cijenom smanjila potrošnja i upotreba duvana, upravo zbog štetnosti po zdravlje.
Sudbina njegove incijative, međutim, vjerovatno neće biti mnogo drugačija nego i svih njenih prethodnica. Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma podržala je prije nekoliko dana inicijativu i uputila je u dalju proceduru, ali neizvjesno je da li će se i kada to dalje i razmatrati.
Mnogi je tumače i samo kao predizborni marketing. I do sada je, naime, zagovarano slično usmjeravanje akciza na duvan, ali i alkohol, direktno u zdravstvo koje grca u dugovima i treba mu dodatnih prihoda, pa i povećanje akciza za taj račun, ali nijedna takva inicijativa nije podržana.
– Bilo je nekoliko inicijativa za dodatne izvore prihoda za zdravstvo, ali nažalost nisu naišle na odobravanje. Ni ranija inicijativa da opštine iz svojih budžeta izdvoje tri do pet odsto za zdravstvo nije naišla na dobru volju lokalnih zajednica. Takođe, uprkos čestoj javnoj debati oko potrebe da se dio prihoda od akciza na duvan usmjeri u zdravstvene fondove, ta odluka na nivou BiH je izostala. Ovu praksu uvele su neke zemlje u cilju preusmjeravanja prihoda u zdravstvene fondove, vođeni logikom da onaj ko svjesno ugrožava svoje zdravlje treba više da izdvoji za potencijalno liječenje – podsjećaju iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.
Takav primjer je, recimo, Hrvatska u kojoj se za zdravstvo odvaja 32 odsto od ukupnih prihoda od akciza na duvan i alkohol.
Iz Ministarstva zdravlja RS ističu da je ovo prvi prijedlog da se dio tog novca usmeri za fondove solidarnosti, ali bi i to, kažu, bilo korisno i za dobrobit pacijenata.
Jedna od ranijih inicijativa, da se prihod od akciza na alkohol i duvan usmjere fondovima zdravstva, pokrenuta je 2013. godine. Imala je zvaničnu podršku vlasti u oba entiteta, podržao je čak i Savjet ministara, ali nije dogurala dalje. Govorilo se o tome da je sve zapelo kod Upravnog odbora UIO BiH u kojem, paradoksalno, sede predstavnici svih tih institucija, ali bilo je i informacija da taj isti odbor to nikada nije ni razmatrao.
Stručnjaci te institucije su tada rekli da bi eventualna odluka da se novac sa jedinstvenog računa UIO direktno uplaćuje fondovima zdravstva, značila rušenje sistema indirektnog oporezivanja.
Dvije-tri godine kasnije, uloge su se obrnule, prvenstveno zbog političkih nadigravanja – iz UO su predlagali uvođenje dodatnih akciza na potrošnju alkohola, a iz Savjeta ministara to odbijali insistirajući na tome da prvo treba uraditi reforme u zdravstvenim sistemima, nakon čega je sve i stalo.
Bogdanić: To je u savremenom svijetu oporezovano
– Tržište radne snage se otvorilo i moraćemo značajno da povećamo primanja zdravstvenih radnika da bi ih zadržali na ovom prostoru i stoga je jako značajno da se uvedu akcize na štetne proizvode kao što su alkohol i duvan, što je u savremenom svijetu oporezovano – rekao je nedavno i sam ministar zdravlja RS Dragan Bogdanić.
Kako je obrazložio, vlast ne može da nametne ljudima obavezu da čuvaju svoje zdravlje, ali se može podići cijena proizvoda koji su štetni po zdravlje i iz te cijene odvojiti određeni procenat za ulaganje u očuvanje zdravlja stanovništva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu