Ako pogledate svaku američku recesiju, koja se kasnije prenijela i na veći dio planete, od Drugog svjetskog rata do sada, vidjećete da se jedna stvar stalno ponavlja BDP pada, a nezaposlenost raste.
Međutim, sada je drugačije – BDP opada, ali nezaposlenost ne raste, zapravo, više ljudi dobija ili zadržava posao.
Kriza drma ali nema otpuštanja
– Većina Amerikanaca, kada osjete recesiju, prvi impuls im je da počnu da brinu za svoj posao. Još uvijek ne znamo da li smo u recesiji. Ali, možemo da kažemo, ako i jeste recesije, nije ni nalik nijednoj dosadašnjoj. Razlog je što pad BDP-a i nezaposlenost uvijek idu jedno uz drugo. Kada firme počnu da otpuštaju radnike, potrošnja opada, što znači da biznis gubi profit, a to opet dovodi do smanjenja radnih mjesta. Ovaj začarani krug se stalno ponavljao i zbog njega je recesija bila neizbježna.
Ali, tokom 2022. godine ljudi nisu prestajali da troše novac. Ljudi su frustrirani visokom inflacijom i imaju osjećaj da će inflacija potrajati neko vrijeme. To je loše za firme, jer će morati da smanje troškove poslovanja. Međutim, danas imamo totalno drugačiju situaciju. Profit firmi se povećava umjesto da pada. On se udvostručio, a količina novca koji je zarađen mjeri se u milijardama dolara. I analitičari tvrde da je ovo jako čudna situacija. Moguće je da su kompanije odlučile da se suoče sa finasijskom olujom tako što neće otpuštati radnike, niti će srezati investicije i na taj način se izvući iz krize – procenjuje Hilsenret.
Kompanije su, kako tvrde neki ekonomisti, ovog puta odlučile da ne otpuštaju radnike zbog toga što su imale problem da ih uopšte pronađu. Tako se došlo do jedinstvenog presedana na tržištu poslova. Potražnja za poslom je najniža u posljednjih četrdeset godina. I to nije, kažu stručnjaci, samo zbog pandemije, ovaj trend traje već duže vrijeme. Mnogo ljudi je napustilo poslove i ostavilo upražnjena mjesta, a tokom pandemije stvar se samo još više radikalizovala, piše Mondo.
11 miliona slobodnih radnih mjesta
– Više od 11 miliona radnih mjesta nalazi se trenutno na tržištu, a firme ne mogu da nađu ljude da ih popune. Ako pogledate 2019. godinu, kada je ekonomija bila veoma jaka, broj nepopunjenih radnih mjesta je iznosio oko 7 miliona. Mi sad govorimo o padu ekonomije, a imamo 5 miliona slobodnih radnih mjesta više nego prije tri godine. Zato moramo da se zapitamo zašto se to dešava. Jedan od odgovora bio bi da je došlo do generacijske promjene na tržištu rada. Imamo generacije bejbi bumera koje su otišle u penziju. Što je dovelo do toga da nema dovoljno radnika. Tokom pandemije upumpano je mnogo novca u tržište roba i usluga što je dovelo do toga da ova grana ima potrebu za velikim brojem radnika. Sve to dovelo je do toga da ova recesija, ako je uopšte ima, bude totalno drugačija od svih prethodnih. Dvije stvari moraju da se dogode: ili će kompanije početi ponovo da se šire bez obzira na ekonomsku situaciju ili će stati s investicijama zbog ekonomske situacije i početi da otpuštaju ljude. Nijedna recesija do sada nije bila ista, tako da ni ova potencijalna u 2022. neće biti ista kao one prije – zaključio je Hilsenret.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu