To podrazumijeva redukciju kupovine čak i osnovnih životnih namirnica što, međutim, nimalo ne čudi, s obzirom na to koliko je hrana u Srpskoj poskupila.
Primjera radi, u junu 2022, u odnosu na isti mjesec lani, cijena kilograma riže, tjestenine, maslaca, margarina, svježe piletine, otišla je za oko trećinu, junetina sa kostima i pšenično bijelo brašno skuplji su za više od 40 odsto, tvrdi sir za 54,5, a šećer za skoro 69 odsto. Ipak, najviše je skočila cijena ulja, u prosjeku sa 2,99 na 5,76 KM. Prema podacima Zavoda za statistiku RS, za više od 20 odsto otišle su cijene polubijelog hljeba, teletine, pilećeg filea, mlijeka, jaja, kafe…
Iz mesnica poručuju da je prodaja mesa pala za čak jednu trećinu, čemu je „kumovao“ rast cijena, te činjenica da povećanja primanja ni izbliza ne mogu da isprate poskupljenja.
– Neke mušterije su ostale dosljedne ranijim navikama, pa i dalje pazare meso na koje su navikli, ali u daleko manjim količinama. Drugi, opet, sa teletine i junetine prelaze na piletinu i svinjetinu, koje su ipak jeftinije. To ne treba da čudi, s obzirom na to da kilogram telećeg buta ide i do 31, a plećke 28 KM – kažu za Srpskainfo u jednoj banjalučkoj mesnici.
Dodaju da je za očekivati dalji rast cijena.
– Razlog je nedostatak domaće stoke, te činjenica da cijene dižu i proizvođači. Cijene mesa jesu visoke, posebno kad se u obzir uzme standard većine građana, ali ni mi nemamo puno izbora – poručuju mesari.
Kako ističu pekari, besparica je dovela do toga da građani manje kupuju i hljeb.
– Potrošnja pekarskih proizvoda, a u prvom redu hljeba, pala je za 15 do 20 odsto. S obzirom na ovoliki rast cijena u prethodnom periodu, nije čudno što ljudi mijenjaju potrošačke navike i što manje kupuju. A posebno su smanjili potrošnju hljeba, čija vekna košta oko dvije KM, a prije ove krize koštala je oko 1,5 KM. Sad mnogi kupuju brašno i mijese hljeb kod kuće, jer im je tako jeftinije. Ostale pekarske proizvode konzumiraju u približno istoj mjeri – naglašava za Srpskainfo vlasnik pekare „Manja“ Banjaluka, Saša Trivić.
U trgovinama mješovitom robom takođe se suočavaju s padom prometa, što je pokazatelj manje potrošnje, odnosno preorijentisanja na jeftinije proizvode.
– Ljudi sve manje gledaju na kvalitet, kako bi što više kupili. Mnogi više ne obraćaju pažnju na neke marke i brendove, samo im je važno da imaju šta da jedu. Većina kupuje iste vrste namirnica, ali one koje su jeftinije. Cilj je za isto para kupiti makar približnu količinu hrane, a to mogu samo ako se okrenu proizvodima s nižim cijenama. Da ljudi redukuju potrošnju potvrđuje i činjenica da je u trgovinama sve manje gužvi i da sve manje kasa radi. U malim trgovinama posebno je pala prodaja voća i povrća – kaže za Srpskainfo predsjednik Asocijacije samostalnih trgovinskih radnji Banjalučke regije, Bogdan Marjanović.
Građani poručuju da ne pamte ovako teška vremena, te da se posebno plaše onoga što im donosi sutra.
– Bilo je još kriznih perioda, ali ovo ne pamtim. Skoro svake sedmice iz kupovine isključujem poneki proizvod. Nije da mi ne treba, ali ne moram “o glavu” da ga imam. Već mjesecima pravim hljeb, umjesto ulja kupujem mast, a od mesa uglavnom malo svinjetine i pileća krilca, tek da čorba zamiriše. Voća ponekad kupimo koji komad, čisto da nas želja mine – kaže Milka V. iz Banjaluke.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu