Od toga, 71 odsto su bili javni, a 29 odsto privatni izdaci, podaci su Agencije za statistiku BiH.
– U BiH potrošnja u zdravstvu kontinuirano raste. U 2016. godini, ukupna potrošnja je iznosila skoro 2,76 milijardi KM, što je za oko 624 miliona KM manje nego u 2020 – saopštili su iz ove agencije.
U BiH je u 2020. više od polovine ukupne potrošnje za zdravstvo utrošeno na usluge liječenja i rehabilitacije, a jedna četvrtina na medicinska sredstva. Na usluge liječenja u ovom periodu je otišlo 1,96 milijardi KM.
S druge strane, na preventivnu njegu, u koju su uključeni programi informisanja, edukacije i savjetovanja, programi imunizacije, ranog otkrivanja bolesti, praćenja zdravstvenog stanja stanovništva, epidemiološko praćenje i kontrola rizika od bolesti, te programi pripreme za odgovor na katastrofe, u 2020. je utrošeno dva odsto ukupnih sredstava za zdravstvo.
Javno zdravstvo u BiH finansira se uglavnom iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, dok je udio budžetskih sredstava u javnom zdravstvu veoma nizak.
Gotovo sva privatna potrošnja, tačnije 99 odsto, otpada na direktne izdatke domaćinstva, dok jedan odsto ide na dobrovoljno plaćanje zdravstvene zaštite.
U direktne izdatke domaćinstva, odnosno plaćanje „iz džepa“, spadaju formalna i neformalna plaćanja. Formalna obuhvataju participaciju u javnim zdravstvenim uslugama i participaciju za lijekove, druga direktna plaćanja kod privatnih zdravstvenih radnika – zubari, specijalisti, dijagnostika, kupovina naočara i slično, te plaćanje za lijekove bez recepta i druga terapeutska pomagala.
– Usluge dugotrajne njege, preventivne zdravstvene zaštite i zdravstvene administracije, gotovo isključivo se finansiraju iz javnih izdataka, dok se medicinska sredstva za vanbolničke pacijente u većoj mjeri finansiraju iz privatnih izdataka, odnosno iz direktnih izdataka domaćinstava – navode iz ove agencije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu