Sa dva zemljotresa kod Petrinje i u Albaniji, balkanske zemlje polako su ušle u period jakih potresa.
BiH je seizmički relativno jako aktivno područje i svake godine se desi između 70 i stotinu zemljotresa. Godišnje bude desetak potresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti materijalnu štetu na građevinskim objektima. U najaktivnija područja spadaju istočna i zapadna Hercegovina, centralna Bosna, te područje oko Banjaluke.
Kraj 2020. obilježio je zemljotres u Hrvatskoj, magnitude 6,3, koji je veliku štetu napravio i u četiri opštine u Srpskoj: Kostajnici, Novom Gradu, Kozarskoj Dubici i Prijedoru.
Ovog aprila hercegovačke opštine pogodio je zemljotres jačine 5,8 stepeni po Rihteru, nakon čega je uslijedio veliki broj potresa slabijeg intenziteta. Samo u toku 24 časa nakon ovog zemljotresa bilo je preko stotinu slabijih naknadnih udara. Svako peto domaćinstvo u Ljubinju i Berkovićima pretrpjelo je štetu.
Načelnica Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju u Republičkom hidrometeorološkom zavodu RS Snježana Cvijić Amulić podsjeća da je 50 godina prošlo od crnogorskog zemljotresa, od banjalučkog 60, a od skopskog još i više.
– To su sve zemljotresi koji su obilježili bivšu Jugoslaviju i već ulazimo u fazu kada se jači zemljotresi mogu ponoviti. U proteklom periodu imali smo zemljotrese u Zagrebu, Petrinji, Berkovićima, očigledno je da je došlo od narušavanja ravnoteže na širem području Balkana. Ne mora značiti ako je došlo do katastrofalnog zemljotresa u Petrinji, da se ne može desiti i u Banjaluci, vrlo je moguće – precizirala je ona za Srpskainfo.
Pojašnjava da seizmička energija koja se ne ispolji u atmosferu, dobrim dijelom bude zadržana u zemljinoj unutrašnjosti, koja nošena seizmičkim talasima dovodi do narušavanja ravnoteže na drugim rasjedima ili njihovim dijelovima. Tako se ubrzava proces akumuliranja seizmičke energije u okolini dogođenog zemljotresa koji dovodi do prevazilaženja kritičnih naponskih stanja u stijenama i generisanja novog zemljotresa.
– Jedini način da se borimo protiv prirodne nepogode, kakav je zemljotres, jeste isključivo kvalitetna gradnja koja podrazumijeva potpuno poštovanje propisa koji se tiču projektovanja i građenja u aseizmičkim zonama. Da bismo bili sigurni u objektima u kojima živimo, oni moraju da budu projektvani i građeni tako da budu otporni na seizmičke sile koje se očekuju na tom području – upozorila je Cvijić Amulić.
Građevinci za projektovanje koriste kartu seizmičkog hazarda koja predstavlja vjerovatnoću pojavljivanja zemljotresa u okviru određenog vremenskog perioda i na određenom mjestu. Međutim, naš problem je što ni ova krata nije precizna.
– Da biste dobili dobre i precizne podatke za kartu hazarda koja se odnosi na period od 500 godina, mi moramo imati kvalitetne podatke i dobru mrežu stanica koje će obezbijediti dobar monitoring, a mi to nažalost nemamo. To je velika stavka u budžetu, ali jednog dana mora se naći rješenje i za takve stvari. Sada smo u problemu što se tiče pravilnika o projektovanju i građenju zato što se pojavio nedostatak vrlo važnih podataka u prošlosti, ali bojim se da će tako biti i u budućnosti ako nešto ne uradimo u skorije vrijeme – ističe naša sagovornica.
Sa sigurnošću možemo reći da privredna društva iz Republike Srpske grade kvalitetne građevinske objekte, a prilog tome su i njihovi zapaženi rezultati u okruženju i zemljama širom Evrope, poručuju zabrinutoj javnosti iz Udruženja građevinarstva pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Sekretar Udruženja Mile Petrović napominje da se proces građenja u Srpskoj odvija prema apsolutnom poštovanju važećih standarda, uz primjenu svih neophodnih propisa. Propise u oblasti sejzmike, ističe, u prvom dijelu poštuju projektanti, na kraju projekta kontrolišu revidenti, izvođač izvodi radove prema prethodno utvrđenim pravilima i na kraju, izvođač prilikom građenja ima nadzor. Dakle, kompletan proces ima dva nivoa kontrole.
– Ono što iskustvom možemo potvrditi jeste da se u dijelu sejzmike apsolutno drže rigorozna pravila, što su potvrdila i posljednja pomjeranja tla – navodi Petrović.
Dodaje i da se u resornom ministarstvu aktivno radi na izradi karata, a trenutno je aktuelan prelazak na evropske standarde, takozvane Eurokodove.
– Ali sasvim sigurno mozemo računati da će biti nekakav prelazni period kada će se moći primjenjivati i aktuelni standardi kao i Eurokodovi – zaključio je Petrović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu