U ovom radu su predstavljeni rezultati istraživanja koje je Kukobat obavio u Japanu na Šinšu univerzitetu u Nuganu, a jednim dijelom i na banjalučkom Medicinskom fakultetu. Riječ je o pronalasku novih membrana na bazi zeolita i grafena, koje mogu poslužiti za novi metod razdvajanja i proizvodnje gasova.
Kukobat objašnjava da je, u ovom slučaju, sintetizovana membrana tako što su umotani grafen i zeolit.
– Između njih je napravljena međupovršina, na osnovu čega gas, prvenstveno vodonik, može efikasno da se razdvoji. Tako možemo da dobijemo 99,99 odsto čist vodonik, koji ima veliku primjenu za automobile kod gorivih ćelija. Ova membrana ima veliki potencijal i kod membranskog razdvajanja kiseonika iz vazduha, koji ima veliku primjenu u medicinske svrhe. Imamo patent sa “Tojotom”, koji ćemo nastojati da implementiramo, kako bismo dobili više vodonika na jeftiniji i efikasniji način. Vodonik se, naime, dobija postupcima destilacije koji su jako skupi, dok je ovo veoma jeftin način njegovog dobijanja – naglašava Kukobat.

Prema njegovim riječima, pomenuti rad rezultat je šestogodišnjeg istraživanja.
– Počeli smo da radimo 2015. godine, a 2019. smo dobili izvanredne rezultate – vodonik koji je 99,99 odsto čist. To dosad nije objavljeno u nauci o membranama. Onda smo počeli da razmišljamo o objavi rada u pomenutom časopisu – kaže Kukobat, koji do sada ima tri patenta u Japanu.
Profesor Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta Banjaluka, ističe da je Kukobat sa svojom ekipom radio istraživanja koja su ovih dana rezultirala izuzetno vrijednom publikacijom koja je izašla u prestižnom časopisu Sajens Advansd.
– Riječ je o časopisu koji ima jako visok faktor uticaja. U posljednjih desetak godina, ne znam da li je ijedan naš rad bio publikovan u ovako prestižnom časopisu – ističe Škrbić.
Dodaje da istraživači Centra za biomedicinska istraživanja Medicinskog fakulteta Banjaluka rade na mogućnosti korištenja zeolita kao nosača za pojedine lijekove.

– Već radimo istraživanja, a prva faza je privedena kraju. Imamo u planu i druge eksperimente i radove. Nadam se da će uskoro još jedan naš rad ugledati svjetlo dana, a to je da testiramo sva ta jedinjenja kao potencijalne nosače za postojeće ili neke nove lijekove. Usmjeravamo se ka primijenjinim istraživanjima koja mogu da se koriste u farmaceutskoj industriji i medicini – objašnjava Škrbić.
Podsjećamo, nakon devet godina istraživačkog rada u Japanu i 15 objavljenih radova u prestižnim indeksiranim časopisima, Kukobat se vratio u Banjaluku. Svoju naučnu karijeru nastavio je na banjalučkom Medicinskom fakultetu, u Centru za biomedicinska istraživanja, kao i na poziciji nastavnika na studijskom programu Farmacija.
U Centru za biomedicinska istraživanja, Kukobat se bavi ispitivanjem alumino-silikatnih materijala i mogućnostima njihove primjene u famaceutskim proizvodima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu