Direktor Fondacije “Tijana Jurić” juče je zato posetio našu redakciju i predstavio plan kampanje koja počinje sredinom idućeg mjeseca.
Kampanja “Ćutanje nije rješenje. Zaštitite djecu” trajaće sve dok se nešto ne promijeni u korist bezbjednosti djece. Ne smijemo da zaboravimo djecu koja su stradala od ruku svirepih ubica, te da smo kao društvo dužni da preduzmemo sve da se takvi zločini nikad više ne ponove. Bio sam svjestan da neće biti lako, ali neka su djeca dala svoje živote i ne smijemo da ih izdamo – kaže Jurić za “Blic“.
Spreman je, kaže, da ponovo sakuplja potpise kako bi natjerao Skupštinu da od jeseni na dnevni red zasedanja stavi izmene Krivičnog zakonika kojima bi se sudovima omogućilo da ubicama djece, tinejdžera i trudnica dosude doživotnu robiju.
Potpise 160.000 građana, sakupljene ranije ove godine, Jurić je zajedno sa glavnim urednikom “Blica” Predragom Mihailovićem predao Narodnoj skupštini, ali, nažalost, povratnu informaciju do danas nije dobio.
– Gledaćemo da pokažemo da se ove izmjene zakona tiču svih nas, svakog djeteta. Vjerujemo da država neće lako prijeći preko dječjih suza – kaže Jurić.
Dok kampanja – koja podrazumijeva bilborde, plakate, video-materijal i brošure koje će biti dijeljene građanima – ne startuje, Fondacija nastavlja sa uobičajenim aktivnostima. Jedna od njih je i pružanje pravne pomoći i podrške porodicama stradale djece, kao i budno praćenje sudskih postupaka u kojima su oštećeni djeca i tinejdžeri. Posljednji u tom nizu odnosi se na suđenje Vladici Rajkoviću, monstrumu koji je brutalno usmrtio djevojčicu Anđelinu, a nedavno je osuđen na maksimalnu kaznu, 40 godina zatvora.
– Lično sam želio da damo podršku porodici djevojčice da zbog lošeg finansijskog stanja u kojem se nalaze ubica ne bi mogao da se izvuče. I u posljednjem u nizu slučajeva zlostavljanja djece vinovnik je bio povratnik: to je pravilo u gotovo 100 odsto slučajeva – kaže Jurić, dok ističe glavni razlog zbog kog je i započeo akcija koja je okosnica rada fondacije.
Promjene u srpskom društvu, međutim, teku bolno sporo, čak i kada na desetine hiljada ljudi iza njih stane imenom i prezimenom. No, nije sve tako crno – neki pozitivni koraci su ipak nastupili od kada su Jurić i njegovi saborci počeli rad na promijeni svijesti građana i mehanizma institucija.
– Pisma podrške u kojima nam građani iznose svoje probleme svjedoče da je društvo svjesnije potencijalnih opasnosti, da se građani lakše odlučuju da prijave sumnjivo ponašanje. Tako je posebno kod problema pedofilije na internetu. Za sve to ogromnu zahvalnost dugujemo “Blicu”: od trenutka kada smo počeli zajedno da radimo, ovaj problem je vidljiviji u javnosti – kaže Jurić.
Potreban nam je registar nestalih osoba
Jedna od bitnih inicijativa Fondacije “Tijane Jurić” je i ona u kom se zahtjeva objedinjavanje evidencija nestalih osoba i njihovo objavljivanje i ažuriranje na internetu.
– Za sada nema saglasnosti MUP da objedinimo pomenuti registar. Godišnje u Srbiji nestane oko 1.300 do 1.500 djece i odraslih, a objedinjeni registar omogućio bi i policiji i nama kao organizacijama i građanima da zajedno radimo na pronalaženju tih ljudi. Mnoge zemlje su već uvele sličan sistem – BiH, Hrvatska, Mađarska su samo neke od njih – ali Srbija zasad to izbhegava da uradi – objašnjava Igor Jurić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu