Praznik je posvećen sjećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor kada se, kako kaže hrišćansko predanje, Hristos pred apostolima preobrazio i zasijao kao sunčeva svjetlost.
Na ovaj praznik u crkvi se, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, osvećuje grožđe i dijeli narodu, a u krajevima gdje nema grožđa drugo voće. Od ovog dana, sve se preobražava kako priroda, tako i ljudi, i za ovaj praznik vezani su mnogi običaji i vjerovanja.
Ako volite dobro da popijete, najbolje je da danas ipak preskočite kafanu. Narod kaže da nije dobro da neko na Preobraženje boravi u kafani da mu ne pređe u naviku pa postane zgubidan i raspikuća.
Iz istog razologa i spavalice treba da se uzdrže od spavanja, da ne bi preko cijele godine bili dremljivi i krmeljavi, a ni plakati se ne valja.
Nekada je očigledno postojalo vrijeme kada je poslije sredine avgusta bivalo sve hladnije, a ljeto je prolazilo. Tako je i nastala izreka: “Preobraženje je, preobražava se i gora i voda”.
Mnogi neće da okuse grožđe prije 19. avgusta jer se tek poslije Preobraženja ono “preobrati” u zrelo. Kako ovaj praznik uvijek pada u vrijeme gospoinskog posta, danas se ne jede meso.
U nekim krajevima se beru lješnici i preko cijele godine čuvaju za lijek, kad nekoga zaboli uvo. Vjeruje se da će, kada se bolesniku daju takvi lješnici da ih pojede, on ozdraviti. Majke na današnji praznik maloj djeci prišivaju parice na odjeću da bih ih zaštitile od demona.
Ovo je posljednji dan kupanja u rijekama – onoga ko ovo ne poštuje i poslije Preobraženja se kupa, uješće zmija, ili će se “pre’laditi i zakačiti neku boleštinu”, piše Blic Žena.
Danas se grožđe sem u crkvi dijeli i na groblju za pokoj duša mrtvih.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu