Inflacija u Evropskoj uniji je u februaru ubrzala rast i popela se na 6,2 odsto, čime se popela na novi istorijski rekord, prijavio je Evrostat. Prošle godine, inflacija u bloku je iznosila 1,3 odsto.
Najveći godišnji rast cijena zabilježen je u Litvaniji (14 odsto), Estoniji (11,6 odsto) i Češkoj (10 odsto), dok su najniže stope inflacije imali Malta i Francuska (po 4,2 odsto) i Portugalija, Finska i Švedska (sve po 4,4 odsto).
Centralna banka Bosne i Hercegovine očekuje vanredno snažan inflatorni šok tokom prvog polugodišta 2022.godine.
– Procjenjujemo inflaciju za prvo polugodište na nivou od 9,2 posto – saopšteno je iz CBBiH.
Nasuprot svim predviđanjima instituta u Njemačkoj, inflacija će ove godine rasti brže. Dosadašnje procjene su bile da će cijene rasti za 3,3 odsto, a nove ukazuju da će pak one rasti između 5,1 i 6,1 odsto.
Sve te brojke poklapaju se i sa činjenicom da danima gledamo kako nemali broj ljudi pustoše supermarkete u svojim zemljama i sve to često ide do te mjere da za njima rijetko šta ostaje. Tako je na rafovima sve teže naći brašno, ulje, šećer, ali i mnogu drugu robu.
– Poskupljenja dolaze u talasima. To smo vidjeli kod cijene goriva. Sljedeće poskupljenje biće osjetno u naredne tri, četiri nedjelje, a dok posljednji talas uslijedi može trajati i do godinu dana – rekao je Snelbeher za agenciju APA – ekonomista Volfgang Snelbeher iz konsultantske kuće Boston Konsalting grup.
Tri loša scenarija
Srbija za sada ne osjeća krizu, ima dovoljno hrane i energenata. Ipak, neizvjesno je koliko će kriza u svijetu trajati i kako će se odraziti na ekonomiju. Predviđeni rast bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu je 4,5 odsto, a uz povoljne prognoze Međunarodni monetarni fond ocjenjuje da bi deficit i javni dug mogli biti veći od plana.
U Privrednoj komori Srbije (PKS) smatraju da treba održati jednocifrenu inflaciju do kraja godine i to zbog psihološkog faktora. Tvrde i da imati dugo inflaciju znači i nekoliko izvjesnih loših scenarija.
– Kada imate dugoročno prisustvo inflacije, a manju potražnju, to onda dovodi do niske stope rasta, stagnacije, i uz prisustvo povećanih troškova ne možete da kao privrednik smanjite cijene inputa proizvodnje sirovina, materijala, ali možete da vršite uštede na radnoj snazi i to dovodi do slabijeg rasta zarada ili otpuštanja – ističe finansijski analitičar PKS Bojan Stanić.
Alianz je objavio istraživanje o globalnoj trgovini koja se suočava trenutno s cjenovnim šokovima i porastom potražnje. Prema njihovom istraživanju za sve evropske zemlje, 0,5 odsto hrvatskog BDP zavisi o ruskim resursima.
Ekonomske posljedice rata u Ukrajini, uticaće će na usporavanje rasta BDP širom svijeta, posebno na ekonomiju evropskih zemalja. Istovremeno, ocjenjuju, novi talas koronavirusa u Kini predstavlja veliki izazov za globalne lance snabdijevanja, što će u konačnici uticati na produženje rokova isporuke, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu