Koliko im je teško da shvate komplikovanost i istorijski kontekst našeg sistema i da li su uopšte zainteresovani za to?
Nedavni poziv Evropskog parlamenta za uvođenje sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH, Miloradu Dodiku, mnogi zvaničnici iz Srpske su ocijenili kao nepoznavanje Ustava BiH, pa samim tim i stvarne situacije i istorijskog konteksta ove zemlje.
Ipak, postavlja se pitanje da li su oni u ovom slučaju reagovali iz stvarnog ili prikrivenog neznanja, te kako inače vide BiH.
Ekonomija
Odgovore na postavljena pitanja za Srpskainfo su dali domaći političari, koji iza sebe imaju godine susreta i dijaloga sa stranim zvaničnicima.
– Oni danas pokazuju mnogo više razumijevanja za situaciju u BiH nego što je to bio slučaj ranijih godina – rekao je predsjednik Ujedinjene Srpske i poslanik u PS BiH, Nenad Stevandić.
Na nama je, kaže, da istrajemo na tom putu koji vodi ka još većem razumijevanju.
– Nama nedostaje segment jačeg ekonomskog razvoja, koji bi još više vezao ljude za Srpsku, a samim tim i smanjio odlaske iz ove zemlje. Za ovaj dio političkog subjektiviteta i samostalnog donošenja odluka gotovo smo se izborili – tvrdi Stevandić, dodavši da “svi uviđaju da naš sistem najviše komplikuju bošnjački ekstremistički, odnosno maksimalistički zahtjevi”.
Izgovori za neuspjeh
Predsjednik PDP, Branislav Borenović, za Srpskainfo kaže da su svjetski i evropski zvaničnici svjesni da u BiH nije moguće napraviti ustavne i političke prekompozicije izvan domaćeg dogovora, iako postoje predrasude, pa čak i nedovoljno razumijevanje naših unutrašnjih odnosa.
– Potrebno je stalno insistirati da je Dejtonski okvir, u kojem Republika Srpska i Federacija BiH imaju međunarodnu i svaku drugu ustavnu vidljivost sa konstitutivnošću Srba, Hrvata i Bošnjaka, dovoljno širok za djelovanje i napredak. Sve ostalo je izgovor domaćih elita za vlastite socio-ekonomske i demografske neuspjehe. I logično je da mnogi ne shvataju zašto vladajuća koalicija kreira sukobe i konflikte umjesto da rješavaju probleme svojih građana – istakao je on.
Država u državi
Njegov stranački kolega, potpredsjednik PDP, Igor Crnadak, kaže da nije realno očekivati da evropski i svjetski zvaničnici znaju sve detalje našeg političkog života i načina kako se u BiH donose odluke. Saglasan je da je za Republiku Srpsku najvažnije da se sve svjetske sile i najmoćnije tačke na međunarodnoj sceni čvrsto drže Dejtona, sa svim zaštitama koju Srpska ima “kao vrhunski balans i temelj današnje BiH”.
– Često postoje predrasude i nedovoljno razumijevanje istorijskog konteksta i vrlo komplikovanog političkog sistema, ali svaka ozbiljna zemlja i međunarodna organizacija ima pojedince i timove koji ulaze u detalje i poznaju stanje u regionu – rekao je on i dodao: – Zato je naš glavni interes da ne dovodimo u rizik nas položaj “države u državi”, te da Republika Srpska ojača svoje institucije i što prije ispuni svoje uslove za status kandidata, a kasnije i člana Evropske Unije.
“Nije sve tako sivo”
Šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Snježana Novaković Bursać, kaže da nas svjetski odnosno evropski zvaničnici vjerovatno vide na način na koji mi vidimo neku drugu zemlju koja nije u fokusu našeg interesovanja i za koju smatramo da pripada nekom pomalo “zabačenom” i manje razvijenom dijelu svijeta.
– S obzirom na takvo nedovoljno znanje, podložni su kojekakvim lobističkim angažmanima i medijskom spinovanju, što ne iznenađuje, jer tako današnji svet funkcioniše. Kada se donose odluke, jako je malo stvarnih poznavalaca stvarnog stanja i odnosa u regiji, pa tako i u ovoj zemlji – smatra ona.
Iako razumijevanja manjka, predrasuda, kaže, ni najmanje, a naročito iz razloga što se na ovim prostorima dugo godina pričalo isključivo u kontekstu rata.
– Znamo na kakav način su u tom ratu bili obilježeni predstavnici Srba, kao i sam srpski narod, tako da to može ličiti na stereotipe. Posebno je očigledno da podgrijavanje priče o ratu, koju su sistematično i vrlo organizovano radili bošnjački političari, potpomognuti nažalost i izjavama pojedinih naših opozicionih političara, pobuđuje takve stereotipe ili nešto nalik na njih – rekla je ona za Srpskainfo.
Ipak, kaže, nije sve tako sivo, jer je Srpska, kao dio male zemlje u svjetskim okvirima, probudila interesovanje, ali i razumijevanje velikih sila. Tu, prije svega, misli na Rusiju i Kinu, ali i na pojedine zemlje Evropske unije.
– To nikako nije malo, imajući na umu kako smo u prošlosti prolazili kada se raspravljalo o temama sličnim ovima koje su danas aktuelne. Nije mala stvar imati razumijevanje takvih sila i ne može se osporiti da je to rezultat istrajnosti u odbrani međunarodnog i domaćeg prava, odnosno snažnog i dugogodišnjeg djelovanja predstavnika Republike Srpske u tom pravcu – istakla je ona.
Smatra da “uvijek, vjerovatno, može bolje”.
– Sigurno da imamo potrebu da više radimo, pogotovo sa političkim strankama ili zemljama koje su nam bliže geografski, ali i po nekom poimanju međunarodnih odnosa i ukupnog međunarodnog prava i poretka – zaključila je ona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu