Rusija je od pitanja mogućeg članstva Ukrajine u NATO napravila casus belli (razlog za rat), što je paradoksalno jer nema odluke o tome na dnevnom redu, rekao je Šolc.
On je naveo da su Evropljani i transatlantska zajednica upozorile Rusiju da bi vojna agresija na Ukrajinu bila teška greška.
Šolc je ocijenio da raspoređivanje “više od 100.000 ruskih vojnika” u blizini granice sa ukrajinskim susjedom nema opravdanja.
On je naveo da je Zapad voljan da razgovara sa Rusijom o njenim bezbjednosnim prijedlozima, ali da će “napraviti jasnu razliku između neodrživih zahtjeva i legitimnih bezbjednosnih interesa”.
-Osnovni principi Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi za nas nisu tema pregovora. Rusija je pristala na njih, a oni uključuju pravo na slobodan izbor saveza – rekao je Šolc.
On je dodao da u isto vrijeme postoje pitanja bezbjednosti koja su važna za obje strane, prije svega transparentnost oko sistema naoružanja i manevara, mehanizama za smanjenje rizika, kao i novih pristupa kontroli naoružanja.
Šolc je, takođe, insistirao na tome da Berlin i njegovi saveznici moraju ostati privrženi diplomatiji, kako u vezi sa ukrajinskom krizom, tako i u pogledu evropske bezbjednosti uopšte.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu