Formalno, Srpska ima sve mehanizme za adekvatnu kontrolu trošenja javnog novca, poslovanja javnih preduzeća i za sankcionisanje onih koji krše zakone.
Međutim, u praksi je situacija često drugačija. Rijetko kada posljedice snosi onaj ko pronevjeri javni novac, neodgovorno i nedomaćinski posluje. U najboljem slučaju bude smijenjen, ali veoma brzo osvane na nekoj drugoj javnoj funkciji. Ako se i pokrene nečija odgovornost, odmah krenu ucjene koalicionih partnera za uskraćivanjem podrške.
Poslanik v.d. direktor
Osim toga, u Srpskoj je već deceniju praksa da su rukovodioci javnih preduzeća vršioci dužnosti, a ne direktori. Imenuje ih Vlada, nema konkursne procedure. Na sve to treba dodati da veliki broj narodnih poslanika obavlja funkciju vršioca dužnosti direktora javnih preduzeća. Onda je sasvim jasno šta imamo na sceni.
– Ovo što se sada radi sa javnim preduzećima je hajdučija. Uzeli smo plijen, idemo u pećinu da ga podijelimo, da niko ne zna šta mi to radimo i koliko kome pripada – ocjenjuje za Srpskainfo Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Pale.
On kaže da je i ranije predlagao da se napravi sistem koji će da utiče na smanjenje korupcije i povećanje transparentnosti i zakonitosti u radu.
– Apelovao sam da napravimo ono što je napravila Slovačka. Nisu oni u prosjeku puno pošteniji od nas, ali se trude da naprave sistem koji će da podigne životni standard. Između ostalog, dio tog sistema je javna baza članova uprave, nadzornih i odbora za reviziju svih javnih preduzeća u Slovačkoj. U toj bazi za svako javno preduzeće stoji ime od kad do kad je neko obavljao tu funkciju. Volio bih i kod nas to vidjeti, plus osnovnu biografiju, bar onu koju su dostavili na uvid prilikom imenovanja. Pored toga bi bilo dobro objavljivati i osnovne izvode iz finansijskih izvještaja – objašnjava Đogo.
Ako ne možemo da utičemo na politiku i kako se političke partije dogovaraju, kako kaže, bilo bi poželjno da bar učinimo transparentnim rad javnih preduzeća.
– Onda se u bazi može provjeriti i u koliko odbora se neko nalazi, da li ta preduzeća posluju negativno ili pozitivno, pa kakvo je njegovo formalno obrazovanje i slično. Transparentnost je vjerovatno jedini lijek. Apeli nemaju nikakve efekte i ne možemo se osloniti na moral, a treba težiti sistemu da onaj ko je odgovaran za gubitke više ne može biti imenovan ni na jednu javnu funkciju – poručuje Đogo.
Uzaludan posao revizora
Po njegovom mišljenju, Glavna služba za reviziju javnog sektora RS takođe ima važnu zakonsku ulogu u povećanju odgovornosti u poslovanju cijelog javnog sektora, ali je problem što se preporuke revizije često ne poštuju.
Zakonom o reviziji javnog sektora RS nisu predviđene prekršajne ili krivične sankcije za institucije i/ili odgovorna lica iz javnog sektora koji ne provode preporuke Glavne službe za reviziju javnog sektora RS. Ali je moguće sljedeće: „Na osnovu nalaza i preporuka godišnjeg izvještaja o reviziji ili godišnjeg izvještaja o izvršenju budžeta, Narodna skupština na prijedlog nadležnog skupštinskog odbora može smanjiti budžet budžetske institucije ili preduzeti druge odgovarajuće mjere”.
– U tom smislu, moguće su sankcije u vidu smanjenja budžeta ili “drugih odgovarajućih mjera” ali je to u isključivoj nadležnosti NSRS, a sama odredba je prilično nedorečena i nije detaljnije razrađena u okviru postupanja Narodne skupštine – kažu za Srpskainfo u Glavnoj službi za reviziji javnog sektora RS.
Revizorima nije poznato da li je nekada Narodna skupština RS „kaznila“ nekog budžetskog korisnika.
Osim toga, slobodno se može zaključiti da poslanici ne pokazuju zainteresovanost da utiču na kvalitet poslovanja javnog sektora i trošenja novca poreskih obveznika. Upitno je koliko neki od njih i znaju šta im zakon uopšte omogućava.
Neiskorištena mogućnost
Predsjednika Odbora za reviziju NSRS, Tomicu Stojanovića, pitali smo da li je u ovom mandatu predloženo smanjenje budžeta nekom budžetskom korisniku zbog nepoštovanja preporuka Glavne službe za reviziju javnog sektora.
– Mi nemamo tu mogućnost po poslovniku – odgovor je Stojanovića.
Međutim, osim što to mogu po Zakonu o GSRJS, takva mogućnost je definisana i Poslovnikom o radu NSRS. Upravo član 70. Poslovnika, između ostalog, kaže da Odbor za reviziju daje prijedloge NSRS o smanjenju budžeta budžetskih korisnika, na osnovu nalaza i preporuka iz izvještaja o reviziji.
Stojanović kaže da prethodna zakazana sjednica Odbora za reviziju nije ni održana jer niko od poslanika iz skupštinske većine nije došao. Na dnevnom redu je bio i izvještaj o reviziji u „Šumama RS“, koje su dobile negativno mišljenje o usklađenosti.
– Možemo mi preložiti bilo šta, ali je problem što nemamo skupštinsku većinu – dodaje Stojanović.
Odbor za reviziju nije nikada predložio smanjenje budžeta nekom korisniku budžeta zbog nepoštivanja preporuka revizije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu