Poručio je ovo u intervjuu za Srpskainfo predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija komentarišući istragu koju je Tužilaštvo BiH pokrenulo protiv najviših funkcionera Republike Srpske zbog održavanja posebne sjednice parlamenta RS, a koja se odnosila na vraćanje ranije prenesenih nadležnosti sa Srpske na BiH.
Sa Tegletijom smo razgovarali o mogućim sankcijama protiv funkcionera Srpske, vraćanju nadležnosti sa BiH na Srpsku, blokadi zajedničkih institucija i željama pojedinaca da Savjet ministara bude tačka sukobljavanja u BiH.
Ima li osnova za pokretanje istrage protiv najviših funkcionera Srpske?
Zaista sam vjerovao da se tako nešto nikada neće vratiti na ove prostore. Ono što je indikativno jeste činjenica da Tužilaštvo BiH za svjedoke poziva lidere opozicionih partija, i to onih stranaka koje nisu željele da učestvuju u radu NSRS. Ako pročitate izjave lidera opozicionih partija u zadnjih mjesec dana o tome šta misle o ljudima protiv kojih se vodi istraga, vidjećete da zaista ne postoji nijedan element u kojem bi ti ljudi mogli biti kredibilni svjedoci. Nadam se da će prevladati razum u pravosuđu i da nećemo dobiti neki novi proces protiv Srba u BiH, jer bi to samo dovelo do daljnjeg nepovjerenja i vrlo ozbiljno uticalo na političke odnose unutar ove države.
Dio međunarodne zajednice traži uvođenje sankcija protiv funkcionera iz Republike Srpske. Plašite li se toga?
Za sebe lično se ne plašim sankcija jer nisam napravio ništa ni kao predsjedavajući Savjeta ministara, niti kao građanin BiH, što bi trebalo proizvesti sankcije. Međutim, plašim se da bi eventualno uvođenje sankcija protiv pojedinaca, političkih partija, preduzeća i slično, dalje usložnilo političku situaciju u BiH. Plašim se i zbog činjenice da bi to ohrabrilo one koji ne žele kompromis i dogovor, a sankcionisalo upravo one koji žele dogovor i kompromis u BiH. Čini mi se da je upravo to namjera da se desi. Neće biti prvi put da se uvode sankcije koje su u principu najčešće i bile usmjerene protiv ljudi iz Srpske i predstavnike srpskog naroda, a svi dobro znamo da ni te prethodne sankcije nisu ništa dobro donijele, i nisu ništa riješile osim što su otežale živote tih ljudi protiv kojih su uvođene sankcije. Za mene najave sankcija predstavljaju neki vid političkog pritiska, odnosno čini mi se da je to pokušaj da se oslobodi politički prostor i da se pojedine partije ili pojedinci eliminišu iz političkog života kako bi se stvorio prostor da na političku scenu dođu oni koji ne mogu dobiti realno podršku građana u Srpskoj i BiH. Zagovornici sankcija tvrde da će se one uvesti pod vidom borbe protiv kriminala i korupcije, i to protiv pojedinaca, a ne protiv Republike Srpske. Zaista mislim da to nije dobro. Treba pustiti građane da na izborima 2022. godine kvalifikuju ko je kakav, ko zaslužuje podršku, a ko nije zaslužio podršku na ovim izborima. Sankcije, bez obzira ko će ih na kraju potpisati, u velikoj mjeri se kreiraju unutar BiH, a najčešće ih kreiraju oni koji su nezadovoljni svojim mjestom i ulogom u političkom životu. Oni bi najviše bili zainteresovani da SNSD ne može da učestvuje na predstojećim izborima jer to vide kao jedini način da pobijede na izborima.
MMF je upozorio da će, ako se Republika Srpska povuče i iz Uprave za indirektno oporezivanje, to ostaviti velike ekonomske posljedice. Da li se slažete sa ovim ocjenama?
To pismo MMF je neozbiljno i neodgovorno, na način na koji je napisano i način kome je upućeno. Kakav je stav o pismu MMF vidjeli smo na sjednici Fiskalnog savjeta BiH, gdje je svih šest članova jednoglasno zauzelo stav da nema potrebe da se razgovara oko toga pisma namjere. Na žalost, to pismo namjere, koje je potpisano u Vašingtonu, kreirano je u sarajevskoj kancelariji, uz podršku nekih ambasada u tom gradu. Te ambasade to ni ne kriju i to su vrlo ružne poruke prema Republici Srpskoj. Iz tih poruka je proizašlo da Republika Srpska praktično uzima novac koji joj ne pripada u raspodjeli indirektnih poreza, što je zaista netačno i neprihvatljivo. Samo nekoliko dana nakon tog pisma MMF utvrđeni su koeficijenti raspodjele indirektnih poreza, gdje je učešće Republike Srpske ponovo poraslo, što znači da je Srpska više pridonijela, pa joj više i pripada. Postoji automatizovani sistem raspodjele indirektnih poreza i svako manje-više dobija ono što mu pripada.
Da li će Srpska odustati od vraćanja nekih nadležnosti ako u tih šest mjeseci političari iz Federacije BiH sjednu za pregovarački sto?
Republika Srpska već duže vrijeme zagovara razgovor oko unutrašnjih odnosa. Srpska ima svoje stavove oko unutrašnjih odnosa, povrata prenesenih nadležnosti, i sve je, naravno, otvoreno da se napravi najbolje rješenje unutar BiH. Kako će izgledati pojedinačna rješenja za vojsku, imovinu, pravosuđe, sve je to stvar dogovora, ali onog dogovora koji će biti prihvatljiv za sve i u kome se neće niko osjećati da je gubitnik ili da je povrijeđeno neko njegovo pravo.
Institucije na nivou BiH su u blokadi već mjesecima. Kakve su ekonomske posljedice tih blokada?
Zajedničke institucije BiH, uključujući i Savjet ministara BiH, ima relativno mali dio nadležnosti kada je u pitanju ekonomski dio. Nadležnosti zajedničkih institucija su spoljnotrgovinska politika, carinska politika i dio poreske politike, odnosno dio indirektnih poreza koji su preneseni sa nivoa entiteta na zajedničke institucije. Bez obzira na blokade, Savjet ministara je realizovao sve ono što se ticalo spoljnotgovinske i carinske politike – od carinske tarife za 2022. godinu do povlaštenih stopa, odnosno snižene stope carinske tarife, koja predstavlja određenu vrstu preferencijala za naše uvoznike. Što se tiče indirektnih poreza vidimo kako oni imaju značajnu stopu rasta. Sve ono što je trebalo u tom dijelu da se uradi zaista je napravljeno, tako da nismo, sve i da smo htjeli, napravili neku ozbiljnu štetu jer nadležnosti, kada je u pitanju ekonomija, uglavnom su u rukama entiteta i kantona.
Svjetski mediji i političari u posljednjih par mjeseci o BiH izvještavaju u negativnom kontekstu često ističući kako se zemlja nalazi na rubu rata. Koliko to odvraća strane investitore od BiH i kakve posljedice može izazvati?
Kada se radi kreditni rejting BiH najlošiji dio ocjene uvijek je bio politička situacija i politički odnosi u BiH. Sasvim je sigurno i u ovom trenutku da politički odnosi jesu najlošiji dio nekog stava o samoj BiH i sigurno da utiču na određene odluke kada su u pitanju investicije, pogotovo strane. To se posebno odnosi na one kompanije i osobe koje dolaze iz zemalja koje relativno slabo poznaju BiH. To što se BiH nalazi na svim naslovnim stranama mnogih zemalja, i to u negativnom kontekstu, u velikoj mjeri je zasluga nas iz BiH. Ne mislim na sve ljude, već ogromnu odgovornost snosi Ministarstvo inostranih poslova, koje kroz vrlo loše kontakte i komunikaciju šalje lošu poruku sa starom pričom kako u BiH postoji prijetnja rata i raspada zemlje. Naravno, uvijek imaju jednog čovjeka, jednu političku opciju i jedan entitet koji su, po njima, zato odgovorni. Na taj način se, prije svega, želi diskvalifikovati Srpska kao neko ko je remetilački faktor u BiH, bez obzira što to pravi vrlo lošu situaciju za cijelu zemlju. Politička situacija je mnogo bolja nego kako se to predstavlja u medijima.
Analitičari su nedavno ocijenili da Savjet ministara nije ispunio svoj zadatak i da bi mogao ostati upamćen kao najneefikasniji u istoriji BiH. Da li se slažete sa ovim ocjenama i šta je po Vama najveći problem u radu Savjeta ministara?
Pravo analitičara je da komentarišu. Moje mišljenje je da se rezultat nečijeg rada mjeri na kraju neke utakmice i da je on važan. Građani trebaju da na kraju mandata daju svoju ocjenu o radu svih nas koji smo obnašali funkcije u jednom izbornom ciklusu. Moram priznati da nam prolazno vrijeme ove ukupne utakmice ne ide u prilog i da zaista ne možemo biti ni mi sami zadovoljni onim što smo do sada uradili. Osnovni razlog je taj što oni koji su najmnogobrojniji u ovoj zemlji nisu ni željeli nikada da bude izabran ovaj Savjet ministara. Stava sam da će ovaj Savjet ministara biti zapamćen sasvim sigurno po tome što je dobio najmanju moguću šansu od onoga što mu objektivno pripada. Počeli smo od toga da su nam ukrali godinu dana mandata, sa vrlo jasnim ciljem da se nikada ne izabere Savjet ministara u ovom mandatu iz razloga jer je predsjedavajući trebao da bude Srbin i zato što je to trebao da bude neko iz SNSD. Cijeli scenario je bio napravljen da sve funkcioniše kao što sada funkcioniše Vlada FBiH. Kasnije, kada se shvatilo da ne može to da se sprovede, s obzirom na realnu snagu koju SNSD ima na izborima, blokirali su izbor jednog od ministara, naravno, onoga koji dolazi iz Republike Srpske. Poslije toga svi tereti svih loših odnosa između entiteta, unutar FBiH su preslikani na Savjet ministara. Sad imate situaciju da Vlada FBiH radi nesmetano, iako nije birana, a svi oni problemi koji postoje u odnosima između Hrvata i Bošnjaka prenesu se na nivo Savjeta ministara. Svi problemi koji postoje između Srpske i FBiH oko mnogih tema ponovo su preneseni na Savjet ministara. Iz tog razloga je Savjet ministara ograničen u svim kapacitetima. Kada tome dodamo sve ove blokade, koje su došle zbog situacije sa Ustavnim sudom i nametnutom odlukom odlazećeg visokog predstavnika, sve je to rezultiralo s tim da je prostor za rad Savjeta ministara bio jako ograničen. Sve se radi s ciljem da Savjet ministara bude tačka sukobljavanja u BiH.
Šta biste izdvojili kao najznačajnije rezultate u protekle dvije godine Vašeg mandata?
U jednom periodu, sve do polovine 2021. godine, imali smo dosta prostora za rad kada smo uspostavili neke saradnje i povjerenja između vlada entiteta i Savjeta ministara s ciljem provođenja nekih ključnih reformi. Mislim da smo uradili nekoliko vrlo važnih stvari kada je u pitanju proces pridruživanja EU. Da se ostalo na tom putu mislim da bi danas BiH imala ispunjene uslove za kandidatski status, jer nije 14 prioriteta o kojima se priča uslov za kandidatski status. Od ključnih uslova za dobijanje kandidatskog statusa ostalo nam je neispunjeno usvajanje četiri reformska zakona. Od ta četiri zakona, Savjet ministara je usvojio tri i uputio u parlamentarnu proceduru, dok se četvrti nalazi u fazi usaglašavanja sa Venecijanskom komisijom. Mnoge stvari koje su bile zablokirane kada je u pitanju proces pridruživanja EU je bio odblokiran. Napravili smo zajedno s novom Evropskom komisijom odličan dogovor vezano za ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan. Pravi efekti toga će tek da se vide. Bili su odblokirani svi investicioni procesi i projekti koji su u toku vezano za infrastrukturu i za neke druge oblasti, i to je ono što smo mi u tom periodu zaista mogli da radimo. Poslije toga ponovo smo došli do različitih blokada, i od tri zakona koje smo uputili u parlamentarnu proceduru, dva se nalaze u parlamentu sa vrlo nejasnim statusom da li će i kada biti usvojeni. Jasno je da na putu procesa pridruživanja EU nećemo moći praviti sljedeće korake bez usvajanja ovih zakonskih rješenja.
Smijenili ste ministra Sifeta Podžića, ali parlament nije stao iza vas. Kako je biti predsjedavajući Savjeta ministara a nemati mogućnosti da sami birate ministre, smjenjujete ih ili na bilo koji način utičete na njihov rad?
Nisam imao priliku da utičem na izbor članova Savjeta ministara, ali ja sam čovjek koji je naučio da radi u timu, koji zna da sarađuje i neko ko je sposoban okupiti ljude oko sebe. Mislim da smo to na samom početku pokazali i da smo bili neka ekipa koja može da realizuje mnoge projekte koje smo ovdje pokrenuli. Onog trenutka kada je došlo do političkih blokada Savjeta ministara, onda su se počeli dešavati pojedinačni incidenti. Došli smo u situaciju da pojedini ministri postanu prezavisni od stavova njihovih političkih partija, pa da donose neke odluke koje su u suprotnosti i s politikama rada Savjeta ministara i u suprotnosti sa zakonskim rješenjima. Tipičan primjer je bila odluka ministra Podžića da samoinicijativno otkaže vojnu vježbu sa Srbijom. Ta odluka nije kreirana ni u kabinetu ministra Podžića niti mislim da ju je on kreirao, ali je jednostavno pod pritiskom politike donio takvu jednu odluku. Kada sam smijenio ministra Podžića bio sam svjestan da za to neću imati podršku u parlamentu, ali sam odlučio da to, ipak, uradim i pokažem svima da su to stvari koje su neprihvatljive. Naravno, Podžić je u svim drugim stvarima dobar ministar, dobro radi svoj posao, ali ovo je bila stvar preko koje nisam mogao da pređem.
Kada možemo očekivati Kovid potvrde u BiH koje bi olakšale građanima putovanja u inostranstvo?
Još u junu prošle godine pokušao sam da organizujem entitetska ministarstva zdravlja i Ministarstvo civilnih poslova BiH, kako bi sjeli zajedno i dogovorili jedinstvenu kovid potvrdu koja će biti dostupna svim građanima i koja će biti prepoznatljiva u svim zemljama. BiH je vrlo specifična zemlja i podaci o tome ko je dobio vakcinu nalaze se u entitetskim ili kantonalnim institutima za javno zdravstvo. Čini mi se da nije bilo dovoljno spremnosti oko toga da se razgovara o tim kovid potvrdama. Ministarstvo civilnih poslova nema nijedan dokument na osnovu kojeg bi mogao da napravi te kovid potvrde. Procijenili smo da bi IDDEEA mogla, na osnovu dogovora s entitetskim ministarstvima zdravlja, kreirati jedan dokument koji ništa ne bi mijenjao, samo bi bio dokument koji bi bio prepoznatljiv svugdje u svijetu. Na posljednjoj sjednici Savjeta ministara ponovo smo pozvali da se napravi sporazum između ministarstava zdravlja i da se pripremi dokument koji bi bio dostupan građanima. Svjedoci smo da čak i one zemlje koje imaju kovid propusnice nemaju jedinstven sistem unutar EU i da im se dešavaju problemi ako putuju iz zemlje u zemlju. Možemo samo zamisliti kako prolaze naši građani koji imaju kovid potvrdu samo u papirnom obliku. Ako bude dobre volje između entitetskih ministarstava zdravlja, mislim da taj posao možemo vrlo brzo realizovati i da bi već sredinom ovog mjeseca mogli imati definisano kako izgledaju te Kovid propusnice.
TRGOVSKA GORA
Slučaj “Trgovska gora” i dalje nije riješen. Gdje su po Vama najveći problemi i može li se očekivati da se ovaj problem riješi na dobrobit građana?
Najveći problem je taj što je jedna zemlja odlučila da uz samu granicu BiH gradi odlagalište nuklearnog otpada. Drugi problem je taj što BiH, čini mi se, nije adekvatno odreagovala u trenutku kada je Hrvatska obavijestila javnost i obznanila da će tu graditi. Trgovska gora će ostati jedno od otvorenih pitanja između Hrvatske i BiH. Ako se to tamo napravi, onda možete očekivati kontra reakciju sa strane BiH. Naš poziv Hrvatskoj je da to ne rade. Za sada nemamo razumijevanja sa hrvatske strane da promijeni svoju odluku uz obećanje da će oni tamo to napraviti tako što će poštovati ekološke standarde, uz mogućnost da naši stručnjaci prisustvuju cjelokupnom procesu gradnje, pripremi dokumentacija i tome slično. Mislim i dalje da to nije dobro rješenje. Pokušaćemo da izlobiramo i u EU da pokušaju spriječiti Hrvatsku u njenoj namjeri, a pomoć ćemo tražiti i od svih onih koji se bave zaštitom životne sredine. Nisam pristalica reciprociteta i grubih mjera, pa da mi neka naša odlagališta smjestimo na granicu sa Hrvatskom, a mnogi u BiH to zagovaraju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu