U BiH je, prema najnovijim podacima Granične policije, lani do decembra sa granice vraćeno oko 11.000 osoba koje su nastojale nezakonito preći granicu, dok je od početka ove godine vraćeno oko 5.500 osoba. Smanjenje priliva migranata je posljedica promjene rute kretanja ka EU, a i podaci ukazuju da najviše onih koji su zatečeni u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelasku granice su državljani Avganistana, Pakistana, Bangladeša i drugi.
Komentarišući te podatke iz evidencije graničara, direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić za Glas Srpske tvrdi da su ove godine ilegalne migracije pod punom kontrolom, kao nikada do sada. Trenutno je oko 2.300 migranata u privremenim prihvatnim centrima, dok je daleko manje onih koji se kreću izvan kampova u nastojanju da preću na tlo EU.
– Nikada nije bila bolja kontrola kretanja i boravka stranaca u BiH. Sve je pod punom kontrolom, i sa aspekta bezbjednosti i svakog drugog što prati ilegalne migracije. Tačno je da je smanjen pritisak i dnevni priliv, jer su otvorene dvije-tri nove balkanske rute – rekao je Ujić.
Riječ je o dvije kopnene rute – preko Rumunije i Mađarske i jednoj morskoj.
– Na stanje kod nas posebno utiču te dvije ilegalne kopnene rupe, jer je zbog toga posebno oslabio migrantski pritisak. I sigurno je da graničari zbog toga bolje kontrolišu granicu – rekao je Ujić.
Govoreći o procjenama za 2022, podvukao je da su ilegalne migracije treći po redu problem na globalnom nivou i da to dovoljno govori o opreznosti koja je prije potrebna i dalje.
– Problem migracija će nas pratiti sigurno i narednih godina. Šta će biti iduće godine umnogome zavisi od situacije i sa “kovidom” i Turskom. Na osnovu podataka koje imamo, ne možemo tačno reći šta nas to očekuje u godini koja je pred nama, osim da i država mora jačati kapacitete od kojih i zavisi borba protiv migrantske krize, kao što su Granična policija BiH i same Službe za poslove sa strancima – zaključio je Ujić.
Najveći pritisak od početka migrantske krize, odnosno negdje od 2018, je u BiH na Unsko-sanskom kantonu gdje je i otvoreno nekoliko prihvatilišta, odnosno privremenih prihvatnih centara za migrante. Posljednji podaci ukazuju da je u njima smješteno oko 1.000 osoba u centrima “Lipa” i “Borići” na teritoriji Bihaću, te “Miral” u Velikoj Kladuši.
Domaćim institucijama uveliko pomažu brojne organizacije, među kojima je najaktivnija Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Posljednji prihvatni centar, koji je zvanično otvoren, jeste “Lipa” koja je prvobitno bila šatorski kamp. U tom centru, nadomak Bosanskog Petrovca, može da boravi više od 1.500 osoba, a nadležni u Unsko-sanskom kantonu su, u proteklom periodu, izmjestili veliki broj migranata iz urbanih zona u “Lipu” i druge centre, ali strah među stanovnicima ne jenjava. Za bolje upravljanje migrantskom krizom u BiH iz inostranstva, preko organizacija kao što je IOM, do sada je stiglo, ali i utrošeno više desetina miliona evra.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu