Iz godine u godinu na ulicama se može vidjeti sve veći broj napuštenih pasa, sa tom konstatacijom se slažu nadležne službe ali i nevladin sektor.
Rezultat toga su pretrpana utočišta za odbačene životinje, bez obzira da li se radi o gradskom azilu ili onima koja rade u okviru raznih udruženja, koja se brinu o nezbrinutim životinjama.
Oni koji se bave ovim problemom poručuju da se u rješavanje trebaju uključiti svi – od nadležnih službi, udruženja, veterinara, pa do pojedinca, koji treba da preuzmu odgovornost za svoje kućne ljubimce.
Na ulicama veliki broj vlasničkih pasa
Predsjednik Udruženja za zaštitu životinja “Kerber” Goran Milojević poručuje da u Banjaluci ima mnogo životinja na ulicama.
– Kada vidite čopor pasa sigurno su pola vlasnički, koje su nedgovorni vlasnici napustili ili su pušteni, a ostalo su psi bez vlasnika. Mi na primjer, znamo da se na ulici nalazi vlasnički pas, nazovemo inspekciju, a oni ne mogu naći dokaz da se radi o vlasničkom psu, jer je jedini validan dokaz – čip. Tako da se vlasnik tu provlači nekažnjeno. Iako je prije dvije godine donesen zakon o obveznom čipovanju životinja, mi i dalje imamo životinje koje nisu čipovane. Ne smije se pojaviti pas, koji je na primjer star pola godine, kojeg vlasnik vodi na preglede i koji je vakcinisan, a nije čipovan, to stvara problem. Grad mora jednom da krene da se bori protiv toga, ne samo Grad već svi u lancu trebamo biti na nogama, udruženja, veterinarske ambulante… – kazao je Milojević za Srpskainfo.
Tužna potvrda da ima dosta napuštenih pasa je njihov azil u Rakovačkim barama.
– Imamo 16 pasa, a kapacitet našeg azila je 14. Osim toga nisu svi psi o kojima brinemo ovdje, već je određen broj smješten kod članova udruženja – kazao je Milojević.
Neodgovorni vlasnici
I u Gradu priznaju da se iz godine u godinu povećava broj napuštenih pasa i poručuju da se treba koncentrisati na uzrok ovog problema.
– Higijeničarska služba se bavi uklanjanjem napuštenih životinja, ali ne može azil da primi svakog psa kojeg napusti vlasnik. Glavni problem u cjeloj toj situaciji je, kako oni završavaju na ulici. U gradu se dešava vrlo često da se ljudi ponašaju prema ljubimcima kao da su igračke. Dosadi im pas, puste ga i onda nad životinjom nema nadzora i veterinarskog tretmana – rekao je ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za komunalne poslove Boriša Mandić.
Kaže da bi trebalo uvesti strožije propise i rigoroznije mjere kontrole.
– Tek tada će se moći smanjiti broj napuštenih pasa i tek tada će higijeničarska služba moći da funkcioniše punim kapacitetom. Sada radimo u nenormalnim uslovima, jer imate veliki broj pasa koji lutaju gradom, a ne zna se čiji su i otkud tu. Prema informacijama sa kojima raspolažemo, a koje dolaze od veterinarskih inspektora za većinu se pretpostavlja ili se zna da su to napušteni vlasnički psi – rekao je Mandić.
On je dodao da se zbog svih tih problema ide u izmjene određenih gradskih propisa, koji regulišu ovu oblast.
– To je faza koju zajednički radimo sa veterinarskim inspektorima i komunalnom policijom, gdje ćemo izmjeniti Odluku od držanju domaćih životinja i kućnih ljubimaca i naravno Odluku o komunalnom redu. Želimo da bolje definišemo šta je obaveza vlasnika kućnih ljubimaca kada je u pitanju: čipovanje, odlazak veterinaru, gdje se mogu izvoditi životinje, da se moraju javiti higijeničarskoj službi, kada se ne mogu brinuti o životinjama da oni preuzmu životinju i tako se napravi evidencija vlasničkog psa. Sada sve ovo što se dešava su nekontrolisani uslovi u kojima radimo. Definitivno se mora raditi na povećanju kaznenih odredbi za nesavjesne vlasnike životinja i ako uspjemo pooštiti odluke definitivno ćemo smanjiti taj problem pasa lutalica – kazao je Mandić.
Naglasio je da će komunalna policija i inspekcija pooštiriti kontrole veterinarskih stanica.
Azil Ramići i Manjača
– Provjeravaće da li su sve životinje, koje dovode vlasnici, čipovane i da li se zna njihov vlasnik. Ako životinja nije čipovana, taj vlasnik se mora prijaviti. Ne smje se desiti da imamo vlasničkog psa, koji nije evidentiran, a to je sada vrlo često slučaj – precizirao je on.
U međuvremenu se životinje koje higijeničerska služba skloni sa ulice prvo voze u Ramiće, kao tranzitnu tačku, pa onda u novi objekat azila na Manjaču.
Stari azil u Ramićima je odavno postao pretjesan za sve napuštene životinje.
– Azil u Ramićima je neuslovan, zato što u njemu nema dovoljno prostora za sve napuštene životinje, koje higijeničarska služba skloni sa ulice. Veliki broj pasa na malom prostoru pruža ružnu sliku i možda izgleda haotično, ali nije tako. O životinjama se brinu ljudi zaduženi za taj posao i imaju dovoljno hrane. Grad izdvaja preko 140.000KM godišnje za hvatanje i zbrinjavanje tih životinje, koje imaju sve što im treba, sem prostora – rekao je Mandić i dodao da je kapacitet ovog prostora do 50 pasa, a da je u prosjeku u Ramićima smješteno oko 100.
– Zato samo u prvoj fazi osposobili azil na Manjači, koji je mnogo veći i gdje smještamo pse koji su prošli veterinarski tretman. U Ramićima su životinje, koje su trenutno uhvaćene i nad kojima se sprovodi desetodnevni karantin, ide kompletna veterinarska obrada sa čipovanjme i zatim se te životinje odvoze na Manjaču, gdje čekaju na udomljavanje – rekao je Mandić.
On je dodao da je dugoročni plan da se Ramići u potpunosti ugase, te da se briga o napuštenim psima preseli na Manjaču.
Da bi se to desilo, Mandić kaže, da je potrebno da se na Manjači do kraja osposobe određeni objekti.
– Prethodnih godina je objekat na Manjači priveden namjeni, tako da imamo prilično lijepo uređen prostor. Urađeni su građevinski radovi, podovi, boksovi, dovedena struja i voda, ograđen prostor kako bi smjestili životinje. Šta nema? Nije sve završeno u potpunosti. Moramo da zamijenimo i ugradimo potrebnu stolariju, a kako bi to uradili pokrenuli smo javnu nabavku. Isto tako pokrenuli smo izradu projektne dokumentacije za cijeli azil i ove zime želimo da završimo proceduru, kako bi sa proljećem krenuli sa radovima. Želimo da krenemo sa uređenjm dva objekta, koje imamo na Manjači. Jedan je planiran isključivo za držanje životinja a drugi će biti kombinovani ili isključivo upravna zgrada sa veterinarskom stanicom, apotekom, prostorom za posjetioce i volontere – rekao je Mandić i dodao da će taj projekat zahtjevati ozbiljna izdvajanja, koja će najvjerovatnije dolaziti iz donacija.
Kaže da je njihov cilj da ovaj problem rješe do kraja 2022. godine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu