U posljednje vrijeme na tom začelju svrstala se po broju vakcinisanih, brojevima novozaraženih i umrlih.
Uprkos tome što su nabavljene dovoljne količine vakcina da se vakcinišu svi stanovnici, u Hrvatskoj je, prema stranici Our World in Data, vakcinisano samo 45 odsto ukupnog stanovništva, dok je ne primjer u Danskoj vakcinisano čak 76 odsto.
Ključni faktori povezani s kolebljivošću prema vakcinaciji
Budući da je sticanje kolektivnog imuniteta na SARS-CoV-2 glavni preduslov za vraćanje normalnijem životu, naučnici su tokom pandemije proveli brojna istraživanja uticaja različitih socijalnih, bihevioralnih, kulturnih i drugih faktora na kolebljivost prema vakcinaciji. No neka istraživanja o stavovima prema vakcinaciji rađena su i prije pandemije covida-19.
Na primjer, ugledni američki nestranački trust mozgova Pev Resrč otkrio je zanimljive korelacije između niza različitih faktora i nesklonosti vakcinaciji među Amerikancima. Njegovo istraživanje pokazalo je da na kolebljivost, između ostalog, utiču: dob (mlađi su kolebljiviji od starijih od 65), etnička pripadnost (azijati su najmanje kolebljivi, a crnci najviše), religioznost (ateisti su najmanje kolebljivi, a evangelički protestanti najviše), politička pripadnost (konzervativci su više kolebljivi, a liberali manje), socioekonomski status (bogatiji su skloniji vakcinaciji od siromašnih).
Koji profil ljudi ima nisko povjerenje u vakcine u svijetu i Hrvatskoj?
U njemu je Pew utvrdio da takođe postoji jaka povezanost između nepovjerenja u vakcine i nepovjerenja u vlasti te da kolebljivost značajno zavisi od stepena obrazovanja.
Takođe, jedno veliko istraživanje objavljeno u časopisu Brain, Behavior, and Immunity pokazalo je da su ljudi koji odbijaju vakcinaciju u prosjeku manjih kognitivnih sposobnosti.
Sve zemlje koje imaju više vakcinisanih od Hrvatske imaju takođe i viši BDP po glavi stanovnika, bolje rezultate na testovima PISA i nižu percipiranu korupciju. Obrnuto vrijedi za zemlje koje su slabije vacinisane.
Začarani krug faktora
To je za očekivati. Naime, razvijenije države više ulažu u kvalitetu obrazovanja, a ona se, među ostalim, očituje u uspjehu petanestogodišnjaka na testovima PISA. Hrvatska je u tom pogledu već godinama ispod evropskog prosjeka.
Stepen obrazovanja važan je ljudski potencijal koji omogućava naučna istraživanja i inovacije te razvoj sofisticiranih tehnologija i industrije koje pak rezultuju višim BDP-om po glavi stanovnika.
U privredno uspješnim i uređenim zemljama uglavnom je i indeks percipirane korupcije niži. Povjerenje ljudi u vlasti u velikoj mjeri zavisi o tom faktoru.
Kako je vež navedeno, neki od ključnih faktora koji utiču na kolebljivost prema vakcinaciji su nivo obrazovanja, socioekonomski status i povjerenje u vlasti. Stoga ne treba čuditi da su zemlje najuspješnije u vakcinaciji istovremeno bolje od Hrvatske i po rezultatima PISA testova, i po BDP-u i po indeksu percipirane korupcije, prenosi Index.
Naravno, na svaki od upoređenih faktora utiču i brojni drugi faktori tako da korelacija nije savršeno precizna.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu