Štete od požara sabiraju šumari, mještani, ali i vatrogasci, koji su zbog suše iza sebe imali jednu od težih požarnih sezona. Naročito teško je bilo u avgustu, kada su se skoro svaki dan borili s vatrenom stihijom koja je u više navrata prijetila i kućama. Požara je bilo i u julu, a gorila je i gradska deponija Obodina kod Trebinja.
– Vatra je ove sezone izbijala, većinom, u pograničnom pojasu, pa su s nama na terenu stalno bile kolege iz drugih opština. U rejonu Popovog polja s nama su bili vatrogasci iz Ljubinja. Zatim je izbio požar u Branom dolu, koji se proširio na teritoriju Bileće, gdje smo bili s bilećkim vatrogascima. I u posljednjem velikom požaru u rejonu Zubaca pomagale su nam kolege iz Bileće i Gacka – kaže starješina Teritorijalne jedinice Trebinje Zdravko Kašiković.
On navodi da je najvažnije da su odbranili naselja i da većih posljedica po ljudstvo nije bilo, a zbog nepristupačnog terena stradala je vatrogasna oprema.
– Nakon gašenja požara na Obodini dva vatrogasca su imala tegobe od dima, u požarima je izgorilo i oko 200 metara vatrogasnih crijeva, a nakon cjelovečernjeg rada pokvarilo se i jedno vatrogasno vozilo – kaže Kašiković za Srpskainfo.
Dodaje da je o stanju u vatrogasnim jedinicama u istočnoj Hercegovini nakon požarne sezone obaviješten i drektor Republičke uprave civilne zaštite Milan Novitović.
Novitović je hercegovačkim vatrogascima obećao da će lična oprema i sitni invetar biti obnovljeni u roku 30 dana, kao i da će se na jednoj od narednih sjednica Vlade RS naći prijedlog da budu novčano nagrađeni.
On je najavio i sastanak sa čelnicima hercegovačkih lokalnih zajednica oko povećanja plata vatrogascima.
U avgustovskim požarima izgorilo je oo 9,5 hiljada hektara šume, a ekološke štete u ovom dijelu RS, gdje je najviše goleti, znantno su više.
Rukovodilac Službe za uzgoj i zaštitu šuma Centra za gazdovanje kršom Trebinje, Jovana Petijević, kaže da su požari napravili višestruke štete po biljni i životinjski svijet, a posljedice će biti vidljive u budućnosti.
Dodaje da je došlo do migracija životinja koje su bile prinuđene da napuste stanište, a zbog izgorjele vegetacije lokalno stanovništvo ima problem, pošto nema gdje pustiti stoku na ispašu.
– Postoji mogućnost da zbog uništenog vegetacionog pokrivača na uzvišenjima sa istaknutim nagibom terena dođe do erozije tla kad krenu kiše, pa će sav nanos koji se spira završiti u podnožju opožarenih padina. Nanosi mogu ugroziti i saobraćajnice, prije svega put Bileća – Trebinje i Bilećko jezero – ističe Petijevićeva.
Pošumljavanje opožarenh područja je rješenje problema, ali Petijevićeva navodi da se zbog nedostatka novca ono ne obavlja u obimu koji bi trebao biti svake godine.
Zbog velikih požara Trebinje i Bileća su danima bili pod dimom, ali ljekari kažu da on nije mogao bitnije da ugrozi ljudsko zdravlje.
– Sigurno je da šteti disajnim organima, prije svega vatorgascima i drugima koji se bore s vatrom, kao i hroničnim bolesnicima, osobama alergičnim na dim i prašinu, ali ne izaziva trajna oštećenja disajnih organa – rekla je za Srpskainfo Dušanka Mićunović Jovanović, načelnica trebinjske pulmologije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu