Za vrijeme epidemije, najviše medicinskog otpada bilo je na odeljenjima intenzivne njege svakoga dana oko dva kilograma po bolesničkom krevetu. Dvadeset odsto tog otpada bilo je potencijalno opasno po zdravlje.
Kada se uzme u obzir da je tih dana u bolnicama bilo više od 8.000 pacijenata, jasno je koliko je situacija bila ozbiljna i u tom smislu. U Srbiji se tretmanom ovakvog otpada bavi više od 20 ustanova, a za sada je registrovan samo jedan privatni operater, piše Blic.
– Naša kompanija godišnje obradi između 500 i 700 tona medicinskog otpada, a u Srbiji se generiše oko 4.500 tona, s tim da državni sektor koji je i najveći operater u Srbiji obradi blizu 3.000 tona i da kažemo da jedan manji procenat završi na deponijama bez obrade – kaže Bojan Sudarev, izvršni direktor “Remondis Medison”.
Tokom 119 dana, koliko je Institut za ortopediju Banjica bio u kovid sistemu, za uništavanje medicinskog otpada bila je angažovana registrovana firma. U prosjeku je bilo između 500 i 600 kilograma otpada dnevno.
– Kada institut nije uključen u liječenje kovid pacijenata, medicinski otpad se tretira autoklaviranjem koji podrazumijeva termičku obradu pod strogo kontrolisanim uslovima kao što su pritisak, zasićenost vodene pare, temperature, vreme trajanja čiji je rezultat bezbjedan nivo sterilnosti u skladu sa posebnim propisima – kaže Mirjana Miljanović, medicinska sestra.
Kako se uništava medicinski otpad
Svrha tretiranja medicinskog otpada jeste da se praktično pretvori u komunalni otpad i onda deponuje.
Marija Milošević, pi-ar JKP “Gradska čistoća” kaže da to preduzeće medicinski otpad preuzima od svih zdravstvenih ustanova, i privatnih sa kojim imaju sklopljene ugovore.
– Bitno je da JKP Gradska čistoća medicinski otpad preuzima sa dokumentom da je prošlo određeni proces, tj. autoklaviranje, gdje ga nakon toga odvozimo na deponiju Vinča, pakuje se u posebne kasete i na takav način se pohranjuje – kaže Marija Milošević.
Autoklaviranje podrazumijeva termičku obradu i sterilizaciju medicinskog otpada, koji se potom razvrstava i pakuje u odgovarajuću ambalažu, u zavisnosti od svojstva, količine i transporta.
Za medicinski otpad koji se preuzima iz bolnica, procedura je jasna. Više brine iskorišćene maske, bačene pored puta, na zelenoj površini ili u rijeci.
Nije neophodna velika stručnost da bi se shvatilo koliko je to potencijalno infektivan otpad i koliko je rizičan. Ni maske koje se bacaju u kontejnere nisu ništa manje opasne.
Stručnjaci kažu da bi trebalo maske i ostalu zaštitnu opremu poprskati alkoholom, staviti u plastičnu kesu i dobro je zavezati prije odlaganja u kontejner, a ko još poštuje tu proceduru.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu