Ove podatke je Srpskainfo dobila od Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, a upravo u najvećem i najjužnijem gradu Srpske je najveća potražnja za nekretninama.
Uz najskuplji prometovani stan u Banjaluci od 250 kvadratnih metara, prodata su i četiri garažna mjesta. Stan se nalazi u zgradi izgrađenoj 2009. godine.
Što se tiče Trebinja, najskuplji prometovani stan je površine 81 kvadratni metar i uz njega je prodato i jedno garažno mjesto. Stan nije kupljen od investitora, ali je zgrada novije gradnje, od 2015. godine.
Ekspanzija
Po podacima iz Geodetske uprave, tokom prošle godine u RS prometovano je ukupno 19.064 nepokretnosti, a ukupna ostvarena cijena je 421,2 miliona KM.
Upravo je oblast stanogradnje u RS najbrže rastuća djelatnost i, vjerovatno, najprofitabilnija investicija jer, kada je u pitanju Banjaluka i nekoliko gradova, vlada ekspanzija.

Zavod za statistku RS objavljuje podatke o broju prodatih novih stanova u RS. Tako su u prvom kvartalu ove godine prodata 363 nova stana, a od tog broja čak 43 odsto u Banjaluci. Prosječna cijena po kvadratu je 1.736 maraka za cijelu RS, dok je prosječna cijena prodatih novih stanova u Banjaluci 2.175 maraka.
U Zavodu za statistiku RS za Srpskainfo napominju da su lokacija zgrade i kvalitet gradnje dva osnovna faktora koja utiču na prosječnu cijenu u svim gradovima, što naročito treba imati u vidu kada je riječ o višoj ili nižoj prosječnoj cijeni u toku godine.
– Prosječna cijena prodatih novih stanova u Banjaluci koju vodi statistika je donja granica novogradnje u Banjaluci. Po 1.770 KM su se prodavali iznad tranzita, a oko 2.000 KM kod Incela. To je poprilično udaljeno od centra – kaže za Srpskainfo Dragan Milanović, direktor Remax agencije za nekretnine.
Materijal
Zato je, kako potvrđuje i Milanović, kvadrat u centru 2.700 do 2.800, pa i do 3.000 maraka.
– U centru Banjaluke je poskupila gradnja, odnosno stanovi za nekih pet odsto, u posljednje vreme. Takođe, na nekim lokacijama cijene su ostale iste, ali to su lokacije udaljenije od centra – objašnjava Milanović.
Činjenica je da su željezo i stiropor značajno poskupili, ali smatra da to nije glavni razlog poskupljenja stanova.

– Glavni razlog je tržište, odnosno tražnja. Recimo, stanovi u prvoj zgradi kod parka u Banjaluci su koštali 2.500 KM po kvadratu. Sada se pravi peta i tu je kvadrat 3.000 KM. Otprilike investitori poskupljuju 100 KM po kvadratu za svaku novu zgradu koju prave – navodi Milanović.
Kaže da mu je razumljivo što se javnost pita ko i dalje kupuje stanove u Banjaluci.
– Polovina kupaca nije iz Banjaluke, a zanimljiva činjenica je i to da se stanovi dosta kupuju gotovinski. Iz toga možemo da izvučemo neke zaključke, a to je da uvijek neko iz Šipova, Kneževa… ima novca i neće da investira u svoj grad već kupuje u Banjaluci. To je i logično, jer ovdje može da izdaje, likvidna su mu sredstva u toj nekretnini, jer je uvijek može da prodati ako mu zatreba novac – objašnjava Milanović.
Plaćanje gotovinom
Posebno napominje činjenicu da dosta kupaca stanove kupuje gotovinom. Sve dok je tako, kako kaže, ne može doći do tzv. pucanja balona.
– Većina kupaca, dakle, nema upisanu hipoteku, jer su stanove kupili za keš. U Beogradu, po raspoloživim podacima, 84 odsto stanova se kupuje kešom. Kupac može zapasti u finansijske probleme, koji se neće odraziti na nekretninu, jer ne duguje banci. Hipotekarna kriza, poput one iz 2009. godine, nastaje tako što banke u jednom trenutku imaju dosta stanova za koje klijenti nisu mogli da vraćaju kredit – podsjeća Milanović.
Cijena najskupljeg prometovanog stana po metru kvadratnom u prošloj godini u RS iznosila je 4.446 KM, a njegova površina iznosila je 35 kvadrata.
Republika Srpska, inače, ima veoma stimulativnu poresku politiku na nekretnine. Tako je 50 stambenih kvadrata neoporezivo, dok su poreske stope, iako se razlikuju u lokalnim zajednicama, poprilično niske.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu