Prošle su dvije godine otkako je Evropska komisija stavila pred BiH 14 ključnih prioriteta koje je potrebno ispuniti, a od tada do danas u javnosti su se često mogle čuti optimistične izjave kako će oni brzo biti ispunjeni. Rokovi su se pomjerali, a prioriteti koje BiH treba ispuniti ostali su neispunjeni. Tačnije, pred BiH je ostalo još osam velikih prioriteta Evropske komisije koje mora ispuniti ukoliko želi kandidatski status, dok ih je šest do sada ispunjeno.
Među prioritetima se nalaze izmjene Zakona o javnim nabavkama, Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, Zakon o VSTS, uspostavljanje vrhovnog suda BiH, sprovođenje presude Sejdić-Finci, te sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH. Među prioritetima je i izmjena Izbornog zakona BiH oko kojeg već duže vrijeme pregovaraju SDA i HDZ BiH.
Niko ne popušta
Pregovori se vrte u krug jer nijedna strana ne želi da popusti.
Lider HDZ BiH Dragan Čović traži da se osigura „legitimno predstavljanje” Hrvata, kako im se opet ne bi desio “slučaj Željko Komšić”, za kojeg tvrde da nije legitimni predstavnik hrvatskih građana u BiH.
To je, međutim, neprihvatljivo za lidera SDA Bakira Izetbegovića i bošnjačke političare, koji zagovaraju „građanski koncept“ po principu jedan čovjek – jedan glas.
Čović je nedavno rekao kako je dogovor oko Izbornog zakona očito propao, dok je srpski član Predsjedništva Milorad Dodik ovih dana poručio da je protiv 14 prioriteta EK, jer ih je “nemoguće provesti”.
Ovo je bilo dovoljno da sarajevski političari označe SNSD i HDZ BiH za jedine krivce za neispunjavanje reformi koje traži EK.
Prepucavanja
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je tako nakon samita Brdo – Brioni rekao da se Dodik otvoreno protivi ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
– Na samitu sam pokušavao zadržati fokus na prioritetima iz Mišljenja Evropske komisije za koje smatram da ih moramo ispuniti ako želimo u EU, a vidjeli ste da je Dodik poručio da je on protiv ispunjavanja 14 prioriteta. On se načelno zalaže za EU put, a suštinski je protiv toga, zato sad i izlazi s pričom protiv ispunjavanja prioriteta – rekao je Komšić, koji je i predsjednik DF.
Da li su SNSD i HDZ jedini krivci zato što reforme koje traži Evropa još nisu sprovedene?
Delegat SNSD u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Lazar Prodanović ističe da bi političari manje vremena trebali provoditi tražeći krivce jedni u drugima, a više u razgovorima i dogovorima kako bi prioriteti iz Mišljenja EK bili ispunjeni.
Jasan signal
Ocjenjuje da je neozbiljno označavati SNSD i HDZ BiH za isključive krivce zbog sporosti pri ispunjavanju prioriteta iz Mišljenja EK. On ističe da su jednaki krivci i SDA i DF, koji su, takođe, dio vlasti na nivou BiH.
– Zakonodavna i izvršna vlast na nivou BiH u cjelini snosi odgovornost za neispunjavanje određenih obaveza, pogotovo ako su te obaveze u određenom smislu preuzete. Dakle, to se odnosi i na DF i SDA, koje pokušavaju da sa sebe skinu odgovornost – kaže Prodanović.
Dodaje da mu je potpuno suvislo trošiti vrijeme na optužbe jer smatra da bi vrijeme trebali trošiti na kompromisna rješenja kojima bi BiH usvojila makar ona tri zakona (Zakon o javnim nabavkama, Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH i Zakon o VSTS) za koja su u Mišljenju EK naglasili da ih treba hitno riješiti.
Kada bi se riješila ova tri zakona, ističe Prodanović, poslao bi se jasan signal Briselu da želimo u EU.
– Treba doći do rješenja i u tom smislu ne izuzimam nikoga od odgovornosti. Mislim da je to prioritet svih u BiH. Naravno, politički subjekti uvijek kada se odlučuje o nečemu gledaju u određenom smislu svoje interese. Ipak, smatram da je moguće amandmanski doći do rješenja koja ne bi izmjenili suštinu izmjena ova tri zakona koja sam pominjao, čime bi poslali pozitivan signal Briselu – smatra Prodanović.
Opstrukcije
Zamjenik predsjednika Kluba poslanika HDZ i HNS u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Predrag Kožul, ističe da se krivac za zastoj u reformama koje traži EU ne može tražiti u njegovoj stranci.
Kaže da su za HDZ BiH najveći prioritet upravo ispunjenje svih 14 prioriteta iz Mišljenja EK.
– To je potpuno deplasirana priča pojedinih političkih subjekata kako HDZ i Hrvatski narodni sabor nešto koče. Nama je prioritet evropski put i to smo više puta rekli. Unutar toga je ispunjenje svih 14 prioriteta. Međutim, činjenica je da za ispunjenje tih prioriteta imamo mnogo opstrukcija s različitih strana. Zanimljivo je da o evropskom putu govore oni koji podržavaju Hamas, koji se nalazi na popisu EU kao teroristička organizacija – ističe Kožul.
Dodaje da je riječ o zamjeni teza i ustaljenoj praksi da se za sve loše u BiH krivi HDZ.
Kožul ističe da su optužbe kako HDZ BiH traži izborni zakon koji nije u skladu sa onim što traži EU potpuno netačne. Navodi da HDZ BiH insistira da Izborni zakon bude usklađen s presudama Ustavnog suda BiH i presudama evropskih sudova.
– Takav je naš stav i tako djeluju moje kolege koje direktno učestvuju u procesu izmjena Izbornog zakona i u interresornoj radnoj grupi i u svim političkim razgovorima. Za zastoj u reformama nas optužuju upravo oni koji sve vrijeme zagovaraju status kvo, ne samo po pitanju Izbornog zakona već i po većini drugih pitanja kada je riječ o 14 prioriteta iz Mišljenja EK – kategoričan je Kožul.
Sitarski: Nedostatak konsenzusa
Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe da se ne mogu samo jedna ili dvije stranke okriviti za sporost u ispunjenju svih prioriteta.
Smatra da u BiH nedostaje bazični društveni konsenzus i da je to ključ svih dnevno-političkih, a pogotovo sistemskih problema.
Sitarski ističe da se krivica može adresirati na stranke koje odbijaju da prilagode sva zakonska rješenja, pa i svoja dnevno-politčka ponašanja i postupke s duhom i slovom Ustava BiH.
– Stranke koje odbijaju da prilagode, konkretno, Izborni zakon BiH duhu i slovu Ustava BiH, moraju biti adresirane kao krivac za neispunjavanje svih zadatih ciljeva, pa i ovih kriterijuma EK – kaže Sitarski.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu