Na prvo mjesto prijetnji svjetskoj privredi konzervativni dnevnik iz Londona stavio je ishod američkih izbora.
Britanski list piše da je Donald Tramp u prvom mandatu napravio nekoliko odličnih poteza. Srezao je visoke korporativne poreze koji su gušili američku konkurentnost, smanjio nepotrebnu birokratiju, ustanovio “investicijske zone”, te pokušao zaštititi američku privredu od rastuće Kine. Međutim, Tramp sada najavljuje carine od 10 odsto na sav uvoz, a to je mjera koja bi svijet gurnula u depresiju na nivou one iz 1930-ih. Potencijalno bi ukinuo i pomoć Ukrajini, komplikujući svjetsku ekonomiju.
Ništa bolja budućnost ne smiješi se u slučaju pobjede Džoa Bajdena, smatra Telegraf. Njegova tanka pobjeda nad Trampom mogla bi izazvati najveću krizu demokratije u Americi od osnivanja 1776. Tu je i niz potencijalno loših Bajdenovih ekonomskih najava. Za Telegraf je jedini izlaz pobjeda Niki Hejli, ali ankete trenutno nisu ohrabrujuće.
Na drugom mjestu najopasnijih događaja jeste ruska pobjeda u Ukrajini. Očekivalo se da će Ukrajinci pritisnuti Ruse u svojoj velikoj ofanzivi prije zime. Međutim, sada je nemoguće isključiti rusku pobjedu u ratu, pogotovo pokrene li vojska Ruske federacije proljetnu ofanzivu na oslabljene ukrajinske linije.
Treći klizavi teren je Crveno more i ranjivost pomorskih trgovačkih ruta. Američka mornarica morala je nedavno obećati transportnim divovima da će štititi njihove brodove prilikom plovidbe Crvenim morem. Koliko su kompanije zabrinute pokazala je odluka da pošalju brodove na plovidbu oko Afrike iako to produžuje putovanje za 14 dana. Rutom kroz Suez i Crveno more inače ide 30 odsto globalnog kontejnerskog prometa, 12 odsto ukupne pomorske trgovine, te oko 10 odsto morem transportovane nafte i plina. Problemi s tom rutom znače stotine miliona dolara skuplju logistiku, stvaranje uskih grla i rast cijena u trenutku kada se mislilo da je inflacija pod kontrolom, piše Telegraf.
Američka mornarica, pogotovo pomoću saveznika, može obuzdati zaigrane jemenske pobunjenike. Ali, problem predstavljaju dronovi zbog kojih je postalo lako napasti moderne supertankere. Iran je već zaprijetio da će napasti Gibraltarska vrata, a vjeruje se da je već izveo neke napade, neke u udaljenom Indijskom okeanu. Jednako razoran za svjetsku trgovinu bio bi napad u Panamskom kanalu ili u Malajskom prolazu, koji bi mogao biti žarišna tačka sukoba Kine i susjednih zemalja. Svjetske pomorske rute odjednom su i te kako ranjive, prenosi Jutarnji list.
Telegraf kao još jednu prijetnju navodi posljedice politika za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Naime, Kina je većinski proizvođač infrastrukture za čistu tehnologiju i to je stavlja u poziciju zemalja OPEC-a u slučaju fosilnih goriva.
Oko 80 odsto svjetskih solarnih ploča je iz Kine, podsjeća londonski dnevnik. Isto vrijedi za pola materijala za proizvodnju baterija i 60 odsto opreme za vjetroturbine. Amerika i EU pokušavaju izgraditi vlastite kapacitete za zelenu energiju, ali možda su već zakasnili, smatra taj list.
Peti potencijalni način da svijet otkliže u haos bila bi blokada Tajvana. U januaru su na Tajvanu izbori. Dvije glavne stranke naginju jedna Vašingtonu, a druga Pekingu. Invazija Kine na ostrvo malo je izgledna, ali ako rezultati budu blizu, moguća opcija je pomorska blokada. Zaustavi li se tajvanski izvoz, svijet bi vrlo brzo osjetio posljedice jer Tajvan proizvodi 60 odsto svih svjetskih mikročipova, te 90 odsto onih najnaprednijih. Došlo bi do prekida u radu tehnološke industrije.
Prošle godine puno se govorilo o vještačkoj inteligenciji i tome hoće li se AI okrenuti protiv ljudi. Neposrednija je prijetnja, smatra Telegraf, to što će vještačka inteligencija uvišestručiti prijetnju koju hakerski napadi predstavljaju za globalnu ekonomiju. Vještačka inteligencija čini krađu podataka, identiteta i infiltraciju u osjetljive sisteme mnogo lakšim nego ranije. Povećava se prijetnja za banke, globalne trgovinske sisteme, vlade i finansijske sisteme. Desetorostruko se povećava mogućnost nanošenja štete.
Kolaps fondova za rizična ulaganja mogao bi biti izvor nove finansijske krize, podsjeća takođe Telegraph. Privatna kapitalna ulaganja snažno su rasla proteklih 20 godina, a često se uzlet finansirao novim zaduživanjima. Cijena zaduživanja proteklih se godina upetostručila. Biće puno problema kada krediti dođu na naplatu, upozorava list.
Na popisu najvećih prijetnji dubinska je recesija evropskog pogonskog motora – privrede Njemačke. Nema više jeftinih energenata i izvoznog “booma” u Kinu. Njemačka ekonomija je u velikim nevoljama. Čak je gora i od britanske, ocjenjuje Telegraph.
Iako se predviđa umjerena recesija, postoji opasnost da stvari budu puno, puno gore, a sistemski sunovrat četvrte svjetske privrede osjetio bi se širom svijeta. Za sobom bi povukao evrozonu, smanjujući vrijednost evra. Skočila bi i podrška radikalnoj desnoj stranci Alternativa za Njemačku.
Potencijalni problem kuha se i u Indiji. Iako privreda i spoljnja ulaganja rastu, Indija je i dalje privreda u razvoju, a ona su ranjiva i nepredvidljiva. U Indiji su velike kompanije posebno kompleksne i teško je procijeniti njihovu vrijednost, upozorava britanski dnevnik. Dogodili se pad tamošnje berze, to bi odjeknulo svijetom.
Posljednja opasnost dolazi iz Južne Amerike, a riječ je o novom argentinskom predsjedniku Havijeru Mileju. Radikalni libertarijanac bacio se na posao i već je drastično devalvirao peso, zatvorio niz ministarstava i izdao 300 dekreta o stanogradnji, radnicima i tržištu. U slučaju Argentine opasnost ne prijeti od bankrota. Argentina je na njih već navikla. Rizik je, smatra Telegraph, da Milejeve reforme uspiju. To bi moglo navesti birače da i drugdje prigrle ekstremne političare, a oni bi, tresući svjetsku ekonomiju, u procesu izazivali sukobe, poremećaje i prekide.
Moguće je dakako i da svijet relativno neokrznuto prebrodi 2024. godinu, navodi za kraj Telegraph. Da berze završe godinu s par postotnih bodova više, da globalna ekonomija postigne skroman rast te da finansijski sistemi nastave kao i dosad. Ali, potencijal za katastrofu je tu. Pitanje je samo hoće li se rizični elementi materijalizovati, prenosi Jutarnji.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu