Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od 1992. do 2004. nalaziće se prvo predsjednik Leonid Kravčuk, kojeg će potom zamijeniti Leonid Kučma.
Nakon toga slijede politička previranja. Na sceni su proruski orijentisan Viktor Janukovič, tadašnji premijer, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent Viktor Juščenko, koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u Evropsku Uniju. U završnoj izbornoj trci Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, ali Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora.
Opozicija organizuje masovne ulične proteste u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u istoriju pod nazivom Narandžasta revolucija, zbog zaštitne boje opozicionog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevažećim. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Janukovič daje ostavku i u januaru 2005. raspušta se Vlada.
Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. trijumfuje Janukovič, kojeg je nakon višemjesečne političke krize Juščenko morao imenovati novim premijerom. Na vanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke Julije Timošenko.
Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli Janukoviču, koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima.
U novembru 2013. Janukovič nije potpisao Sporazum o pridruživanju Ukrajine Evropskoj uniji. Nastali su masovni protesti na ulicama Kijeva (Evromajdan), što je dovelo do Revolucije dostojanstva (18-23. februar 2014). Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su nasilnim rušenjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu s premijerom Arsenijem Jacenjukom.
Nedugo potom je na Krimu došlo do ruske aneksije, a u Donjeckoj i Luganskoj oblasti do pojave proruskog separatističkog pokreta koji je nova ukrajinska vlast pokušala ugušiti vojnom silom.
Petro Porošenko, poznat i kao “kralj čokolade”, u maju 2014. je izabran za predsjednika Ukrajine nakon što je osvojio 54% glasova.
Vladao je do maja 2019, kada biva poražen od Volodimira Zelenskog, bivšeg glumca, komičara, koji je osvojio 73,2% glasova u drugom krugu.
Prvih osam godina rusko-ukrajinskog sukoba obuhvatalo je rusko pripajanje Krima (2014.) i rat u Donbasu, kao i pomorske incidente, kibernetički rat i političke napetosti. Nakon gomilanja ruske vojske na granici između Rusije i Ukrajine, sukob se značajno proširio kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022.
Ostali događaji na današnji dan
1250. – Nastala Povaljska listina, najstarija ćirilicom pisana isprava na pergamentu na hrvatskom prostoru. Govori o posjedu benediktinskog Samostana sv. Ivana. Nađena je sasvim slučajno, jer je posmatrač primjetio neobične znakove na predmetu koji je domaćica koristila za – potpirivanje vatre na ognjištu;
1903. – Prikazan prvi vestern „Velika pljačka voza“;
1918. – Ujedinjenjem Države Srba, Hrvata i Slovenaca sa Kraljevinom Srbijom i Kraljevinom Crnom Gorom nastala je prva zajednička jugoslovenska država – Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevina Jugoslavija;
1931. – Rođen Rajko Kuzmanović, akademik, 7. predsjednik Republike Srpske;
1935. – Rođen Hejvud Vudi Alen , rođen kao Alan Stjuart Konigsberg, američki komičar, režiser, autor i glumac;
1971. – U Karađorđevu, na sjednici Predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije, smijenjen dio rukovodstva Saveza komunista Hrvatske, nosilaca politike tzv. masovnog pokreta (Maspok). Ovaj pokret je zahtijevao isključenje upotrebe srpskog jezika u Hrvatskoj i deklarisao Hrvatsku kao nacionalnu državu Hrvata, nasljednicu srednjevjekovne hrvatske kraljevine. Uživao je podršku velikog dijela hrvatskih komunista, političkog vrha Hrvatske i ustaške emigracije na Zapadu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu